Mnogi ljudi koji rade u nauci o klimi jedno govore javno a sasvim drugačije privatno. U povjerenju, svi su mnogo više uplašeni za budućnost sa kojom se suočavamo, ali to neće priznati u javnosti.
Objavljivanje najnovije knjige Bila Mekgvajera , “Hothouse Earth”, je pogodilo pravi tajming. Pojavljujući se u prodavnicama ove nedelje, biće dostupna kupcima koji su upravo izdržali rekordno visoke temperature širom Ujedinjenog Kraljevstva i sada se suočavaju sa višenedeljnim sušama.
A ovo je samo početak, insistira Mekgvajer, koji je profesor emeritus geofizičkih i klimatskih opasnosti na Univerzitetskom koledžu u Londonu. Kao što jasno ističe u svom beskompromisnom prikazu nadolazeće klimatske katastrofe, mi smo predugo ignorisali eksplicitna upozorenja da je rastuće emisije ugljendioksida opasno zagrevaju Zemlju. Sada ćemo platiti cijenu za naše samozadovoljstvo u vidu oluja, poplava, suša i toplotnih talasa koji će lako nadmašiti trenutne ekstreme.
Ključna stvar, tvrdi on, je da sada nema šanse da izbjegnemo opasan, sveprožimajući klimatski slom. Prešli smo tačku bez povratka i možemo očekivati budućnost u kojoj su smrtonosni toplotni talasi i temperature veće od 50C uobičajene u tropima; gdje će ljeta na umjerenim geografskim širinama uvijek biti vruća i gdje su naši okeani predodređeni da postanu topli i kiseli.
“Dijete rođeno 2020. suočiće se sa daleko neprijateljskijim svijetom nego što su to je to bile u vrijeme njegovog dede i babe“, insistira Mekgvajer, a prenosi Gardijan.
U tom pogledu, vulkanolog, koji je takođe bio član Radne grupe za prirodne opasnosti pri vladi Velike Britanije, zauzima ekstremnu poziciju. Većina drugih stručnjaka za klimu i dalje tvrdi da nam je preostalo vremena, iako ne mnogo, da postignemo značajna smanjenja emisije gasova staklene bašte, kažu oni.
Takve tvrdnje odbacuje Mekgvajer.
“Poznajem mnogo ljudi koji rade u nauci o klimi koji govore jedno javno, a sasvim drugačije privatno. U povjerenju, svi su mnogo više uplašeni za budućnost sa kojom se suočavamo, ali to neće priznati u javnosti. Ovo zovem klimatskim smirivanjem i vjerujem da samo pogoršava stvari. Svijet mora da zna koliko će loše stvari postati prije nego što se možemo nadati da ćemo početi da se bavimo krizom”
On je završio pisanje “Hothouse Earth” krajem 2021. Nekoliko mjeseci nakon što je završio svoj rukopis, i kako se objavljivanje naziralo, otkrio je da su mnogi od rekorda koji se nalaze u knjizi već oboreni.
“To je problem sa pisanjem knjige o klimatskom slomu“, kaže on. „U vrijeme kada je objavljena, već je zastarjela. Tako se stvari brzo kreću. Ko bi pomislio da će selo na ivici Londona biti skoro zbrisano požarima 2022. godine. Ako je ovoj zemlji potreban poziv za buđenje, onda je to sigurno to.”
Šumski požari neviđenog intenziteta i žestine zahvatili su Evropu, Sjevernu Ameriku i Australiju ove godine, dok su rekordne padavine na srednjem zapadu dovele do razornih poplava u američkom nacionalnom parku Jelouston.
“I dok idemo dalje u 2022. godinu, to je već drugačiji svijet“, dodaje on. „Uskoro će svima od nas to biti neprepoznatljivo.”
Ove promjene naglašavaju jedan od najzapanjujućih aspekata klimatskog sloma: brzina kojom globalna prosječna temperatura raste pretvara se u ekstremno vrijeme.
“Pogledajte samo šta se već dešava sa svijetom koji se zagrijao samo za nešto više od jednog stepena“, kaže MekGvajer. „Ispostavilo se da se klima mjenja na gore mnogo brže nego što je predviđeno ranim klimatskim modelima. To je nešto što se nikada nije očekivalo.”
Od početka industrijske revolucije, kada je čovječanstvo počelo da pumpa ugljen-dioksid u atmosferu, globalne temperature su porasle za nešto više od 1C. Na klimatskom sastanku Cop26 u Glazgovu prošle godine dogovoreno je da treba učiniti sve da se pokuša ograničiti taj porast na 1,5C, iako je za postizanje takvog cilja izračunato da će globalne emisije ugljenika morati da se smanje za 45 % do 2030.
“U stvarnom svijetu, to se neće desiti“, kaže on. „Umjesto toga, mi smo na putu ka povećanju emisija od skoro 14% do tog datuma – što će nas gotovo sigurno dovesti do toga da ćemo razbiti zaštitnu ogradu od 1,5 C za manje od jedne decenije.”
Iz ove perspektive jasno je da možemo učiniti malo da izbjegnemo nadolazeći klimatski slom. Umjesto toga, moramo da se prilagodimo svijetu staklenika koji je pred nama i da počnemo da preduzimamo mjere kako bismo pokušali da zaustavimo još više pogoršanje mračne situacije, kaže Mekgvajer. Svakako, kako sada stoji, Britanija – iako je u relativno dobroj poziciji da se suprotstavi najgorim posledicama nadolazećeg klimatskog sloma – suočava se sa velikim glavoboljama. Toplotni talasi će postati češći, biti topliji i trajati duže. Ogroman broj modernih, sićušnih, loše izolovanih kuća u Velikoj Britaniji postaće toplotne zamke, odgovorne za hiljade smrtnih slučajeva svakog ljeta do 2050.
“Uprkos ponovljenim upozorenjima, stotine hiljada ovih neprikladnih domova nastavljaju da se grade svake godine“, dodaje on.
Dani koji su pred nama biće mračniji, ali ne i katastrofalni. Možda nećemo biti u mogućnosti da zaobiđemo klimatski slom, ali možemo da odustanemo od daljih epizoda koje bi izgledale kao klimatska kataklizma dovoljno loša da ugrozi sam opstanak ljudske civilizacije.