Cio svijet gleda u Teheran - na sastanku vođe Rusije, Turske i Irana.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei izjavio je u utorak da bi, da ruski predsjednik Vladimir Putin nije "preuzeo inicijativu" u Ukrajini, NATO savez pokrenuo rat sa Rusijom oko Krima, za koji Kijev tvrdi da je dio njihove zemlja. Govoreći zajedno sa Putinom u Teheranu, Hamnei je rekao da "što se tiče Ukrajine, da niste preuzeli inicijativu, druga strana bi pokrenula rat".
Opisujući Zapad kao "potpuno suprotstavljenu stranu snažnoj i nezavisnoj Rusiji" i NATO kao "opasan entitet koji ne vidi granice u svojoj ekspanzionističkoj politici", iranski lider je dodao da bi "da nisu bili zaustavljeni u Ukrajini, pokrenuli isti rat nešto kasnije pod izgovorom pitanja Krima".
Krim je bio pod ukrajinskom kontrolom nakon raspada SSSR-a, a glasali su za pridruživanje Rusiji 2014. godine. NATO smatra da je Krim "nezakonito pripojena" ukrajinska teritorija. Iako alijansa nije zaprijetila Rusiji ratom, ona je zahtijevala da Moskva vrati region pod ukrajinsku kontrolu.
NATO je prvi put uspostavio partnerstvo sa Ukrajinom 1997. godine, a u Deklaraciji iz Bukurešta iz 2008. godine je navedeno da će Ukrajina i Gruzija "postati članice NATO-a" u neodređenom budućem datumu. Deklaracija ostaje politika savezništva, a kada bi Ukrajina pristupila NATO-u, njenih 30 drugih članica bi odmah postale strane u teritorijalnom sporu sa Rusijom.
Sa svoje strane, Ukrajina je signalizirala da i namjerava da se pridruži NATO-u i da namjerava da reaguje u ovom sporu. Pod predsjednikom Petrom Porošenkom, zemlja je u svoj ustav 2019. zapisala svoj cilj da postane članica NATO-a, uprkos upozorenjima Moskve da bi posjedovanje snaga i oružja alijanse na granici predstavljalo neprihvatljivu bezbjednosnu prijetnju. Dvije godine kasnije, predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je dekret kojim je svojoj vladi naložio da "pripremi i sprovede mjere za obezbjeđivanje deokupacije i reintegracije" Krima.
Međutim, nakon invazije Rusije u februaru ove godine, čini se da su ambicije Ukrajine da se pridruži NATO-u pale po strani, a Igor Žovkva, savjetnik Zelenskog, rekao je prošlog mjeseca za Fajnenšel tajms da Kijev više neće nastaviti sa pristupanjem. Njene ambicije da zauzme Krim, međutim, opstaju. Zelenski je prošlog mjeseca najavio da namjerava da "oslobodi" Krim, a portparol ukrajinskog ministarstva odbrane Vadim Skibickij izjavio je u subotu da bi njegove snage mogle da koriste američke rakete za udar na poluostrvo.
Dok je ukrajinski napad na Krim naišao na izvjesnu podršku na Zapadu, bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je u nedjelju da bi takav napad rezultirao "sudnjem danu" u Ukrajini.