Novinar i urednik "Sky news" Dominik Vaghorn napravio je analizu uz pomoć vojnih analitičara o geopolitičkim promjenama koje će se desiti nakon NATO samita koji se održao u Madridu od 28. do 30. juna.
Svijet izvjesno čekaju velike promjene usljed rata u Ukrajini, a pogotovo nakon održanog NATO samita u Madridu. Iako Turska vrda oko podrške Finskoj i Švedskoj u vezi kandidature u Alijansu, velike promjene su neminovne, a one će najmanje odgovarati predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu. Prema riječima Vaghorna, samit je najavljivan kao istorijski i takav je na kraju i ispao.
Svijet se drastično promijenio u poslednjih 10 godina
Još uvijek nije sasvim jasno kolika će cijena biti plaćena za turski pristanak, a posebno je upadljivo da bi tu cijenu mogli da plate Kurdi, saveznici Zapada koji su bili presudni u borbi protiv Islamske države. Ali izgleda da je Erdogan veoma zadovoljan onim što je dogovoreno, piše urednik Skaj njuza.
Još jedan ključni zaključak sa samita NATO-a je plan da se dramatično poveća broj NATO trupa u Snagama za brzu akciju sa 40.000 na čak 300.000. Taj plan je i dalje samo želja, ali bi trebalo da transformiše sposobnost NATO-a da brzo reaguje na vanredne situacije.
Hiljade dodatnih vojnika biće raspoređene na istočnom krilu NATO-a. Britanija je saopštila da će angažovati još 1.000 vojnika u odbranu Estonije, iako će oni, pomalo zbunjujuće, biti bazirani u Britaniji, ali bi trebalo da budu spremni za brzu akciju ako se ukaže potreba.
Putin će dobiti upravo ono što ne želi
Lideri NATO-a su više puta isticali da će zahvaljujući svemu navedenom Putin dobiti upravo ono što ne želi. Ruski predsjednik je pokrenuo rat, tvrde njegove diplomate, delom da bi zaustavio širenje NATO-a. Sada se dešava nešto totalno suprotno što nikako nije želeo.
"Njegovi najgori strahovi se ostvaruju – još veći NATO, sa novim članicama i više vojnika i naoružanja na ruskim granicama", ističe urednik Skaj njuza.
Ove promjene će samo dodatno rasplamsati istorijsku nesigurnost Rusije u pogledu otvorenog zapadnog krila, koji je istorijski bio napadnut od strane potencijalnih okupatora od Napoleona do Hitlera.
"Ali Putin za to može da krivi samo sebe", dodaje Vaghorn.
Dvije zemlje koje su se ponosile svojom tradicijom neutralnosti, Švedska i Finska, toliko su bile potresene Putinovom agresijom na Ukrajinu da su požurile u NATO. Baltičke zemlje su, vidjevši šta se desilo sa Ukrajinom, zatražile najkonkretniju odbrambenu pomoć od NATO-a.
Nova gvozdena zavjesa u Evropi?
Nakon što je godinama gledao "Putinu kroz prste", NATO sada vjeruje da su snaga i odlučnost najbolji način da se obuzda agresivna Rusija. Nad Evropom se spušta nova gvozdena zavjesa, potvrdio je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. Jaz između demokratskog Zapada i autokratskog Istoka se produbljuje, kaže Vaghorn.
Putinovi savjetnici mu već duže vrijeme govore da je NATO sve veća prijetnja Rusiji i da je on lično glavna meta. Nijedan potez napravljen na jučerašnjem samitu neće smanjiti njegovu paranoju, naprotiv.
Britanija kaže da sledeća faza sukoba u Ukrajini tek počinje. Zapad planira da pomogne Ukrajini da pređe sa odbrane na napad. Ako zaista želi da istjera ruske snage iz Ukrajine, ukrajinskoj vojsci će biti potrebno ne samo mnogo više naoružanja već i transformacija, a za to će biti potrebna dugoročna pomoć Zapada. Što su Ukrajina i Zapad uspješniji, Putin bi mogao postati opasniji. Diktatori, naime, ne mogu sebi da priušte poraz, zaključuje se u analizi.