Na sastanku u Sankt Peterburgu, Lukašenko mu se požalio na "agresivnu", "konfrontirajuću" i "odbojnu" politiku svojih susjeda Litvanije, i zamolio Putina da pomogne Bjelorusiji.
U četiri mjeseca rata u Ukrajini, jedna od većih misterija bila je zašto Bjelorusija, bezuslovno lojalni saveznik Rusije, nije aktivno učestvovala u toj invaziji. Ali sve je više znakova da bi se to ipak moglo dogoditi. Na sastanku sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom tokom vikenda, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je slanje balističkih projektila sposobnih da nose nuklearne bojeve glave Iskander-M u narednih nekoliko mjeseci.
Na sastanku u Sankt Peterburgu, Lukašenko mu se požalio na "agresivnu", "konfrontirajuću" i "odbojnu" politiku svojih susjeda Litvanije, i zamolio Putina da pomogne Bjelorusiji da pripremi "simetričan odgovor" na navodne ljetove NATO sa nuklearnim oružjem u blizini bjeloruskih granica.
"Minsk mora biti spreman na sve, čak i na upotrebu teškog naoružanja za odbranu naše otadžbine od Bresta do Vladivostoka", rekao je Lukašenko.
Bizarna izjava Lukašenka
Ukrajinski generalštab objavio je ove nedelje na društvenim mrežama da je Belorusija poslala do 20 vagona municije Rusiji da pomogne Putinu u njegovom ratu protiv Ukrajine.
Prema vojnim analitičarima kao što je Majkl Kofman iz Centra za analizu mornarice SAD (CNA), ovo bi mogao biti znak da im ponestaje bar nekih vrsta municije na bojnom polju – ili da je jednostavno lakše snabdijevati zalihe iz Bjelorusije nego iz udaljenih vojnih baza u centralnoj i istočnoj Rusiji.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu takođe se sastao sa bjeloruskim kolegom prošle nedelje, rekavši da su "okolnosti takve da su potrebne hitne zajedničke mjere za jačanje odbrambenih sposobnosti obje zemlje i povećanje borbene gotovosti, kao i zajedničku regionalnu protivvazdušnu odbranu".
Vjerovatno je najveći razlog za zabrinutost dao sam Lukašenko svojom bizarnom, čak i po njegovim mjerilima, izjavom da Poljska namjerava da okupira zapadnu Ukrajinu i da će Belorusija na to morati vojno da reaguje.
"Ovjde ćemo morati da reagujemo jer ne možemo da dozvolimo da nas Poljaci potpuno opkole. To je opasna opcija. Ja sam to davno rekao: Ukrajinci i Rusi će tražiti od nas da pomognemo u očuvanju (teritorijalnog) integriteta, da niko ne bi ništa odsjekao“, rekao je Lukašenko 17. juna, a prenosi ruska novinska agencija Tass.
Lukašenko rizikuje sve
Askold Krušelnički, dopisnik britanskog Tajmsa, rekao je da je Putin bio "razočaran i ljut" kada je Bjelorusija odbila da se pridruži invaziji u februaru.
Međutim, Lukašenko ima dobar razlog da ne šalje trupe u Ukrajinu, ma koliko Putin na njega vršio pritisak. Kako prenosi britanski portal Conversation, bjeloruska vojska je svjesna žestokog i efikasnog otpora koje ukrajinske snage pružaju daleko jačoj ruskoj vojsci.
U slučaju da bjeloruska vojska pretrpi težak poraz u Ukrajini, što je svakako realna mogućnost, mogla bi direktno da ugrozi Lukašenkov režim, koji je, nakon brutalnog gušenja masovnih protesta 2020. godine, potpuno zavisan od vojnih i bezbjednosnih službi – i Moskve, naravno. Bjeloruski narod se protivi ratu sa Ukrajinom daleko više od Rusije – prema anketi Četam hausa, njih 32 odsto podržava rat, dok ne podržava 40 odsto. Naravno, moguć je scenario u kojem Bjelorusi ne izvrše punu invaziju, već nastave da postepeno eskaliraju: sa više vojnih vježbi, više raketiranja i granatiranja ukrajinskih gradova sa njihove teritorije, a možda i pucanjem na konvoje ili skladišta sa Zapadno oružje duž poljsko-ukrajinske granice.