Predsjednik Turske Redžip Tajip Erdogan zahtijeva od Grčke demilitarizaciju ostrva. U suprotnom, prijeti vojnom intervencijom.
Na Turskoj državnoj televiziji "Haber-Turk" emitovala se emisija u kojoj se govorilo o tursko-grčkoj granici. U pozadini se vidjela karta Turske i Grčke. Novinar Gurkan Zengin, jedan od gostiju emisije, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu tačku turskog kopna, povlačeći crtu prema jugu. Prema njegovim tvrdnjama, to bi trebala biti granica između Grčke i Turske. Ostrva poput Rodosa i Kosa bi po tome pripadala Turskoj a ne Grčkoj.
Ovaj snimak iz emisije postao je viralan u posljednjih nekoliko dana, velika bura se podigla. Prema navodima grčkih medija, novinar Zengin je ispao propagandno "glasilo" turske vlasti prezentovavši želje i potencijalne planove turskog predsjednika. Erdogan je prošle nedjelje boravio u Izmiru, luci na Egejskom moru gdje su se nalazili još neki NATO saveznici. Tom prilikom je turski predsjednik održao govor u kojem je optužio Grčku da militarizuje ostrva.
"Atina bi trebala da izbjegava takve snove, izjave i postupke zbog kojih bi kasnije mogla da zažali. Takvi postupci mogu da imaju katastrofalne posljedice. Uopšte se ne šalim", rekao je on, prenosi "Bloomberg".
Grčka vlada je ovaj "zapaljiv" govor shvatila kao direktnu prijetnju. Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias je na samitu jugoistočne Evrope u Solunu rekao da Grčka neće doprinijeti eskalaciji sukoba.
"Grčka neće doprinijeti eskalaciji sukoba sa susjednom državom Turskom uvredljivim izjavama, nezakonitim zahtjevima i optužbama", naveo je Dendias.
Erdoganove izjave dolaze u vreme pojačanih tenzija između dve NATO članice koje se kroz istoriju ne slažu po pitanju niza problema, uključujući i naftne rezerve i pomorska prava u istočnom Sredozemlju te po pitanju prava na ostrvo Kipar, koje je podijeljeno između Turske i Grčke od 1974. godine.
Gde je spor Turske i Grčke?
U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je grupa ostrva pod nazivom Dodekanezi. Ova grupa ostrva uključuje manja ostrva poput ostrva Rodos, Lezbos, Samos i Kosa. Tursko-Grčka granica jasno je regulisana skoro cio vijek, ali je pitanje suverenih prava u istočnom delu Egejskog mora postalo "komplikovano" zbog različitog tumačenja međunarodnog prava. Sporazum iz Lozane (1923) i sporazum iz Pariza (1947) definišu koja ostrva su dodijeljena kojoj državi, ali i nalažu da se određena ostrva ne smeju militarizovati. Turska svoje sporne teritorije zahtijeva iz trećeg sporazuma. Radi se o sporazumu iz Montreuksa iz 1936. godine koji je zamijenio sporazum iz Lozane.