Jedan od najmoćnijih ukrajinskih oligarha oglasio se o napadima na fabriku Azot Sjevernodonjecku.
Uticajni oligarh iz Ukrajine, Dmitro Firtaš (57), ponovo je u žiži interesovanja pošto je u toku ruska opsada Sjevernodonjecka i napadi na fabriku Azot čiji je vlasnik. Njega je u prošlosti sankcionisao Kijev zbog bliskih veza sa Rusijom, dok je on sada javno osudio to što je predsjednik Rusije, Vladimir Putin, započeo rat protiv Ukajine. On je takođe izjavio da se u njegovoj fabrici Azot skriva više stotina ljudi.
"Ovaj rat je potpuno besmislen i ne može se ni na koji način opravdati, donosi samo patnju i bijedu na sve strane. Ova humanitarna tragedija je nepodnošljiva", rekao je on a navodi se na sajtu njegove kompanije.
Nekadašnji saveznik svrgnutog proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Firtaš, se od 2014. godine nalazi u Austriji i bori se protiv ekstradicije u SAD zbog optužbi za mito. Dodatno, u junu 2021. godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o uvođenju sankcija Firtašu. Te sankcije su uključivale zamrzavanje njegove imovine i povlačenje licenci njegovim kompanijama, nakon što ga je optužio da prodaje proizvode od titanijuma ruskim vojnim kompanijama. Pojedini izvori navode da je promijenio retoriku kako bi mu Kijev ukinuo sankcije.
Međutim, sada se oko 800 civila, uključujući 200 fabričkih radnika, sklonilo u bunkere hemijske fabrike Azot, u vlasništvu Firtaševe "Grupe DF", u strateškom istočnom ukrajinskom gradu Sjeverodonjecku, potvrdio je ove nedjelje tajkunov advokat Leni Dejvis.
Firtaš je u intervjuu za "NBC news" u aprilu poručio Putinu da iz rata u Ukrajini "nikada neće izaći kao pobjednikm šta god da se desi, Rusija će izgubiti". Od kad je rat u Ukrajini počeo u februaru, Firtašov medij "Inter" koji je smatran za proruski, se pridružio grupi nekoliko glavnih ukrajinskih novinskih kanala, koji svkaodnevno izvještavaju o ovoj temi, i u potpunosti odražavaju zvaničan stav ukrajinskih vlasti.
Za Firtašem se traže i optužbe za mito i reketiranje u Sjedinjenim Državama. U tom slučaju, indijski zvaničnici su navodno primili 18,5 miliona dolara mita da bi dobili dozvole za iskopavanje titanijuma 2006. godine. Sjedinjene Države tvrde da imaju jurisdikciju jer je zavjera uključivala korišćenje američkih finansijskih institucija, putovanja u i iz SAD i korišćenje komunikacija u SAD za ove malverzacije.
Firtaš, koji negira optužbe i kaže da je žrtva klevetničke kampanje, priveden je u Austriji u martu 2014. godine. Morao je da plati kauciju od 125 miliona eura 130 miliona dolara, što je navodno rekordan iznos za Austriju i od tada nije mogao da napusti zemlju.
Vrhovni sud Austrije odlučio je 2019. godine da bi on mogao biti izručen. Ali Firtaš se i dalje bori protiv ekstradicije i mora da ostane u Austriji dok se sudski postupak nastavljen. U intervjuu za "CNN" u maju, Firtaš je rekao da je tražio da se tužiocima dozvoli povratak u Ukrajinu dok traje rat, ali je njegov zahtjev odbijen.
Takođe je optužen da je bio umiješan u navodne napore Rudija Đulijanija, bivšeg gradonačelnika Njujorka i ličnog advokata bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa, da otkrije "prljavštinu" o Džozefu Bajdenu prije nego što je postao predsjednik SAD, ali Firtaš poriče da se ikada sastao sa Đulijanijem.
Firtaš 2004. godine osnovao zajedničko preduzeće sa ruskim Gaspromom za snabdijevanje prirodnim gasom iz Centralne Azije u Ukrajinu i druge evropske zemlje, što mu je donijelo veliku zaradu. Tri godine kasnije, Firtaš je osnovao Grupu DF, prerastajući je u poslovnu imperiju, zapošljavajući oko 100.000 ljudi. Grupa se bavi energetikom, hemikalijama, medijima, bankarstvom i imovinom u Ukrajini i drugim zemljama.