Dvije zemlje izrazile su namjeru da uđu u NATO ovog vikenda, što će se najvjerovatnije desiti u kratkom roku.
Od 2014. godine, Švedska je počela ubrzano da radi na pripremi i modernizaciji svoje mreže podzemnih bunkera. Prema procjenama nadležnih službi, na teritoriji ove skandinavske zemlje trenutno se nalazi između 65.000 i 70.000 bunkera, spremnih da prihvate skoro 80 odsto švedskog stanovništva (oko 10 miliona). Ista situacija je i u Finskoj. Susjedna država Švedske ima mrežu od oko 55.000 podzemnih bunkera koji imaju dovoljno kapaciteta da prime cjelokupno stanovništvo (otprilike 5,5 miliona).
Dvije zemlje izrazile su namjeru da uđu u NATO ovog vikenda, što će se najvjerovatnije desiti u kratkom roku. Očekivano, to je izazvalo gnijev ruske strane, čiji je predsjednik Vladimir Putin ovaj potez nazvao "nepotrebnom greškom jer im niko od nas ne prijeti".
Skandinavci snažno vjeruju da prijetnja postoji. U mirnodopskim uslovima ovi podzemni bunkeri funkcionišu kao bioskopi, klubovi, kafići, muzeji, crkve, sportski tereni... Čim Vlada izda naredbu, u roku od 72 sata sve mora biti spremno 'tip-top' za prijem potencijalnih 'izbjeglica' sa površine, piše 24sata.hr.
Švedska vlada je odavno zaključila da je sve stvar pripreme i edukacije građana. Oni su 2018. godine, četiri godine prije izbijanja rata u Evropi, svim svojim građanima na kućne adrese poslali pamflete od 20 strana, savjetujući ih kako da postupe u slučaju rata. Imaju sve unutra. Od uputstava za pripremu hrane, izbjegavanja toksičnih hemikalija, upotrebe oružja, kako razlikovati 'lažne vijesti'...
"Ako dođe do krize ili rata pamflet je zamišljen kao dodatna edukacija naših građana.Švedska je bezbjednija od mnogih drugih zemalja, ali uvijek postoji mogućnost prijetnje i zato moramo djelovati. Ako ste spremni, onda je lakše djelovati", objasnio je za Gardijan portparol švedske vlade 2018. godine.
"Društvo je ranjivo. Zato pojedinci moraju biti spremni da pomognu. Trudimo se da konkretnim informacijama 'popunimo praznine' u znanju ljudi", rekao je za isti medij Dan Elijason, čija je državna agencija kreirala pamflet.
"Civilna odbrana i zaštita u našoj kulturi su stvar solidarnosti", objašnjava za Foreign Polici Rosana Farboel, profesorka specijalizovana za Hladni rat na danskom univerzitetu u Arhusu. On odmah nastavlja:
"Naš stav je da uvijek postoji neko ko može da se spasi. Nekada su ljudi, šta god mislili o civilnoj zaštiti, pričali o tome jer su znali da postoji mogućnost nuklearnog napada. Dijalog je bio u javnosti i to se vidjelo najbolje što se moglo. Vremenom je to nestalo i to je problem. Nismo psihički spremni za ovaj scenario", kaže profesor Farboel.
I dok su bunkeri širom ostatka Evrope propadaju i zapušteni su, u Skandinaviji je takav scenario nemoguć.
"Imamo dugu tradiciju priprema i spremnosti. Napad Rusije ne mora da se desi danas, sjutra, naša generacija, sledeća generacija... Ali uvijek moramo biti spremni i imati rješenje", priča za ABC Nevs Čarli Salonijus-Pasternak, vodeći istraživač Instituta za međunarodne odnose u Helsinkiju.
U Švedskoj zvaničnici daju u osnovi iste izjave.
"Ljudi znaju gdje im je 'Skiddsrum' najbliži. Možda ranije nije bilo tako, ali sada se sve promienilo", kaže pripadnik Civilne zaštite Švedske.
Za svaki slučaj, vlada je razvila i aplikaciju gdje možete vidjeti gde je najbliže sklonište. I pored zavidnog statusa priprema, građani Švedske zahtijevaju da vlada nastavi da gradi nove bunkere. Ne interesuje ih cijena, zanima ih bezbjednost i ističu da između 20 i 30 ljudi nema pristup skloništu. Vlada, zamislite to, sluša svoje građane i grade se novi bunkeri, piše švedski portal Lokal. Uskoro će biti izgrađene desetine, ako ne i stotine novih bunkera za smještaj još 50.000 Šveđana. Cijena projekta je oko 95 miliona eura. I dok Švedska ima još posla, Finci su spremni, koliko god jedna država može biti spremna za nuklearni rat i invaziju... Helsinki tako nosi nezvaničnu titulu 'najbezbjednijeg grada na svijetu'. Ispod finske metropole nalazi se čak 5.500 podzemnih bunkera i skloništa povezanih nizom tunela dugim 330 kilometara. Ima mjesta za svakog od 660.000 stanovnika Helsinkija, plus još 100.000 ljudi, procjenjuju vlasti.
U glavnim gradskim bunkerima ima dovoljno hrane i vode u svakom trenutku 14 dana, mnogi od njih su tunelima povezani sa prodavnicama, lanac snabdijevanja je obezbjeđen i prema procjenama državnih službi mogu lako da žive mjesecima udobno.
"Poruka ovih bunkera je da će Finska opstati. Spremni smo na sve", kažu pripadnici finske državne službe. U ovoj zemlji, po zakonu, kao i u Švedskoj, zgrade iznad određene površine (otprilike 1000 kvadratnih metara) moraju imati skloništa u koje se može ulagati.