Rat Rusije i Ukrajine se nastavlja i u nedjelju će biti dva mjeseca kako je počeo, a primirja nema na vidiku.
Rat u Ukrajini traje skoro dva mjeseca, rješenja pregovorima nema na vidiku, kao ni očekivanog primirja za Uskrs.
Uživo
Rat Rusije i Ukrajine se nastavlja i u nedjelju će biti dva mjeseca kako je počeo, a primirja nema na vidiku.
Rat u Ukrajini traje skoro dva mjeseca, rješenja pregovorima nema na vidiku, kao ni očekivanog primirja za Uskrs.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je konferenciju za novinare u Kijevu na kojoj je odgovarao na pitanja novinara.
Novinari su ga pitali da li i dalje insistira na sastanku sa Vladimirom Putinom i da li misli da će razgovori okončati rat. Zelenski je odgovorio da rat može zaustaviti samo onaj ko ga je započeo. On je rekao da želi da se okonča rat i da bi "svaki zdrav čovjek izabrao diplomatski put umjesto vojnog".
Jedan od važnih sastanaka u kome je još prije ruske invazije nuđeno Zelenskom da odbije ulazak u NATO i zemlju proglasi neutralnom, dogodio se u Minhenu, 19. februara. Konkretno njemački kancelar je ukrajinskom predsjedniku na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, predložio da odbije da uđe u NATO i da zemlju proglasi neutralnom.
Najmanje pet ljudi ubijeno je u udaru ruske rakete u Odesi, a najmanje 18 je ranjenih, objavila je Ukrajina.
Među poginulima je i tromjesečna beba, napisao je na Telegramu Andrij Jermak.
Pentagon je počeo da prima prijave kompanija koje su u stanju da u što kraćem roku isporuče naoružanje za potrebe ukrajinskih oružanih snaga. "Konkurs" je otvoren nedugo pošto je predsjednik Džozef Bajden najavio dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Kijevu. Zelenski zatražio artiljeriju, municiju, protivavionske i protivtenkovske projektile.
Rusija je nastavila napad na posljednje ukrajinske branioce skrivene u čeličani "Azovstalj" u Marijupolju, kaže zamjenik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič.
Ruske snage su vazdušnim udarima gađale kompleks "Azovstalj" i pokušavale da ga osvoje, naveo je Arestovič, dodajući da "neprijatelj pokušava da uguši konačni otpor branilaca Marijupolja".
Sa početkom "druge faze operacije" u Ukrajini, postavlja se značajno pitanje za koju strategiju su se ruski stratezi opredijelili i komandant general Aleksandar Dvornikov.
Prema ruskom nezavisnom portalu Meduza, ruska vojska sada ima tri dostupna scenarija ofanzive, ali svaki ima svoj niz potencijalnih problema, dok zapadni vojni stručnjaci procjenjuju da Rusija nema dovoljno snaga da odlučno protjera ukrajinske trupe sa svojih pozicija.
Finska i Švedska bi uskoro mogle da se pridruže NATO-u, potezi koji bi vjerovatno razbijesneli Moskvu i za koje zvaničnici kažu da bi dodatno naglasili stratešku grešku Rusije u invaziji Ukrajine.
Finska premijerka Sana Marin rekla je u petak da će parlament njene zemlje razgovarati o mogućem članstvu u NATO-u "u narednim nedjeljama", dok švedska premijerka Magdalena Anderson nije isključila mogućnost članstva u intervjuu za SVT krajem marta.
Rusija će rasporediti do jeseni svoje nove interkontinentalne balističke rakete Sarmat, poznatije kao "Sotona 2". Test ovog oružja, izveden početkom nedjelje, mnogi su ocijenili kao demonstraciju moći od strane Rusije u jeku konflikta u Ukrajini.
Gradonačelnik jednog ukrajinskog grada optužen je za izdaju jer je sarađivao sa Rusima, a potom pobjegao u Rusiju.
Stručnjaci upozoravaju - ugalj će biti mnogo skuplji i zbog transportnih troškova, a zamjena za ugalj iz Rusije traži se u Americi, Africi, Australiji, Indoneziji, Mozambiku, Kolumbiji...
Mnoge zemlje su finansijski već iscrpljene, a situaciju dodatno opterećuje i činjenica da je pored uglja peti paket sankcija obuhvatio i trasport robe iz Rusije, ali i Bjelorusije.
"Još uvijek pokušavamo da se nosimo sa krizom kovida 19 i ovaj dodatni problem sa Ukrajinom i Rusijom je doveo do viših cijena. Postoji mogućnost da bi to moglo da dovede do globalne recesije ili možda samo do nekih lokalizovanih recesija u određenim zemljama koje bi najviše bile pogođene, recimo Poljska, Njemačka i možda Italija u Evropi, ali možemo vidjeti da to dolazi i u SAD", navodi Eran Guse, profesor ekonomije na Univerzizetu u Kentakiju.
Zahvaljujući izdašnim pošiljkama iz brojnih evropskih zemalja, Ukrajina trenutno ima više tenkova na svom bojnom polju nego ruske oružane snage, tvrdi Pentagon.
Prema pisanju britanskog Telegrafa, dva mjeseca nakon početka invazije, stručnjaci tvrde da se prednost Rusije u suštini istopila, zbog isporuke sovjetskih tenkova T-72 koje je Kijevu poklonila Češka i zahvaljujući oklopnim pošiljkama drugih članica NATO-a.
"Trenutno Ukrajinci imaju više tenkova od Rusa i dobro ih koriste", rekao je neimenovani visoki zvaničnik Pentagona.
Jedan od Putinovih najbližih saveznika, bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev, zaprijetio je Evropi ako uvede embargo na ruski gas i naftu.
"Cijenimo dosljednost i principijelnost naših evropskih partnera. Pogotovo ako uzmemo u obzir najnovije podatke Međunarodnog monetarnog fonda da Evropa bez ruskog gasa može da izdrži najviše šest mjeseci", rekao je Medvedev pa dodao:
"Budimo iskreni, to jedva može da traje nedjelju dana", napisao je Medvedev u Telegramu.
Volodimir Zelenski je u obraćanju u petak uveče kazao i da je Rusija odbila predlog o prekidu vatre na Uskrs, u nedjelju 24. aprila.
"Nažalost, Rusija je odbila predlog o primirju za Uskrs", rekao je on. Borbe se nastavljaju, ali se sada pominje mogućnost humanitarnog koridora koji bi omogućio da se civili evakuišu iz Marijupolja.
Zamjenica premijera Ukrajine, Irina Vereščuk, na društvenim mrežama je napisala da će, "ako sve bude išlo po planu", evakuacija civila započeti u podne po lokalnom vremenu.
"Danas ćemo opet pokušati da evakuišemo žene, djecu i starce", napisala je ona. Humanitarni koridor bi trebalo da bude otvoren u 11 časova po našem vremenu.
Ministarstvo spoljnih poslova Moldavije pozvalo je moskovskog ambasadora da izrazi "duboku zabrinutost" zbog komentara visokog vojnog komandanta, koji je ukazao na ugnjetavanje stanovništva u zemlji koje govori ruski.
"Ove izjave su neosnovane", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova na svom sajtu.
Rusija planira da "izgladni preostale vojnike i civile u željezari Azovstal u Mariupolju i malo je vjerovatno da će dozvoliti da zarobljeni civili odu", napisao je Institut za proučavanje rata u svojoj najnovijoj analizi sukoba.
Granatiranje objekta, gdje se smatra da je stotine civila smješteno sa posljednjim preostalim ukrajinskim borcima u gradu, se nastavlja, piše Institut i dodaje da je Rusija odbila zahtjeve za uspostavljanje humanitarnih koridora koji bi omogućili civilima da odu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj stav da je njegova zemlja prva na spisku Rusije, ali da ne zna ko bi mogao da bude sljedeći.
"Napad na Ukrajinu je samo početak, i mi smo prvi, ali ko će biti sljedeći? Ovo je najrizičnija opklada, i ako ostanete neutralni, rizikujete da izgubite sve", rekao je on.
Papa Franja dao je intervju u kojem je osudio rat u Ukrajini, ali je rekao i da je neće posjetiti. Papa je objasnio i zašto nikada ne pominje Vladimira Putina po imenu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guteres, srešće se iduće nedjelje sa predsjednicima Rusije i Ukrajine.
Guteres će najprije u utorak imati radni ručak u Moskvi sa ministrom spoljnih poslova Rusije, Sergejem Lavrovom, a potom će ga primiti Vladimir Putin. Tema ovog razgovora će biti humanitarna pomoć Ukrajini.
Zatim će se u četvrtak Guteres u Ukrajini sresti sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrom spoljnih poslova, Dmitrom Kulebom. Pres služba UN potvrdila je da je Guteres zahtijevao odvojene sastanke sa predsjednicima zavađenih zemalja, a njihov cilj je pronalaženje mirnog rješenja za sukob.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal nazvao je situaciju u Marijupolju "najvećom humanitarnom katastrofom 21. vijeka".
"Punu sliku zvjerstava koja je ruska vojska počinila vidjećemo tek kada grad bude bio oslobođen. Hiljade ljudi su ubijene, a ruske trupe apsolutno uništavaju sve pred sobom", kazao je on na konferenciji za medije u Vašingtonu.
Šmihal je dodao i da je oko 100.000 ljudi i dalje u Marijupolju koji je opkoljen od 1. marta, i da nemaju način da napuste grad. U čeličani "Azovstal", koju Rusija naziva uporištem boraca, nalaze se civili, kazao je on.