Jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina upozorio je u četvrtak NATO da će Rusija, ako se Švedska i Finska pridruže vojnom savezu predvođenom SAD, morati da pojača svoju odbranu u regionu, uključujući i razmještanje nuklearnog oružja.
Finska, koja sa Rusijom dijeli granicu od 1.300 km, i Švedska razmišljaju da li da se pridruže NATO savezu ili ne. Finska će donijeti odluku u narednih nekoliko nedjelja, rekla je u srijedu premijerka Sana Marin.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, rekao je da bi Rusija, ukoliko Švedska i Finska uđu u NATO, morala da ojača svoje kopnene, pomorske i vazdušne snage u Baltičkom moru kako bi obnovila vojnu ravnotežu. Medvedev je takođe eksplicitno ukazao na nuklearnu prijetnju rekavši da više ne može biti govora o Baltiku bez nuklearne energije - gdje Rusija ima svoju eksklavu Kalinjingrad u "sendviču" između Poljske i Litvanije.
"Ne može više biti govora o bilo kakvom beznuklearnom statusu za Baltik - ravnoteža mora biti uspostavljena", rekao je Medvedev i dodao:
"Rusija do danas nije preduzela takve mjere i nije namjeravala, ali ako nas primorate da reagujemo... Imajte na umu da nismo mi ti koji su ovo započeli", istakao je bivši predsjednik Rusije, prenosi "Rojters"
Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara ubila je hiljade ljudi, raselila milione i izazvala strah od šire konfrontacije između Rusije i Sjedinjenih Država. Putin kaže da je "specijalna vojna operacija" u Ukrajini neophodna jer su Sjedinjene Države koristile Ukrajinu da bi prijetile Rusiji, a Moskva je morala da se brani od progona ljudi koji govore ruski od strane Ukrajine. Ukrajina kaže da se bori protiv otimanja zemlje i da su Putinove tvrdnje o genocidu besmislice.