Međunarodni krivični sud već je otpočeo istragu da li su u Ukrajini počinjeni ratni zločini.
Prizori stotine leševa vezanih ruku na ulicama Buče, obilježili su povlačenje ruskih vojnika iz predgrađa Kijeva. Ukrajinske vlasti su u nedjelju optužile ruske snage za ratne zločine jer su za sobom ostavili "scene iz horor filma" zajedno sa 410 mrtvih civila. Međunarodni krivični sud već je otpočeo istragu da li su u Ukrajini počinjeni ratni zločini i oformio je tim koji bi trebalo da prikupi dokaze od tome.
Međutim, Moskva je sve to oštro demantovala i poručila da se radi o "američkoj propagandi". Rusija hoće u Njujorku da sazove konferenciju za medije i iznese dokaze da snimci iz Buče pokazuju namještene prizore. Australija se priključila zahtjevu predsjednika SAD Džozefa Bajdena da se posle zvjerstava u Buči ruski predsjednik Vladimir Putin optuži za ratne zločine. Australija će podržati detaljnu istragu Međunarodnog krivičnog suda. A šta je ustvari ratni zločin i da li mogu li Putin i njegovi generali da budu procesuirani?
Šta je ratni zločin?
U ratu "postoje pravila". Oni su sadržani u ugovorima Ženevske konvencije i nizu drugih međunarodnih zakona i sporazuma.
- Civili ne mogu biti namjerno napadnuti - kao ni infrastruktura koja je od vitalnog značaja za njihov opstanak.
- Neko oružje je zabranjeno zbog neselektivne ili užasne patnje koju izaziva - kao što su protivpješadijske mine i hemijsko ili biološko oružje.
- O bolesnima i ranjenima se mora brinuti - uključujući i ranjene vojnike, koji imaju prava kao ratni zarobljenici.
- Teška krivična djela kao što su ubistvo, silovanje ili masovni progon grupe poznata su kao "zločini protiv čovječnosti".
Šta je genocid?
Genocid je definisan u međunarodnom pravu kao namjerno, potpuno ili djelimično uništavanje nacionalnih, etničkih, rasnih i religijskih grupa. Kao takav, genocid je poseban ratni zločin koji je gori od nezakonitog ubijanja civila. Potrebno je dokazati da je postojala namjera da se uništi određena grupa.
Koje su optužbe za ratne zločine u Ukrajini?
Istražitelji i novinari su pronašli ono što se čini kao dokaz o namjernom ubijanju civila u Buči, gradu na periferiji Kijeva, i drugim obližnjim oblastima. Ukrajinske snage kažu da su pronašle masovne grobnice i da postoje dokazi da su civili ubijeni nakon što su im noge i ruke bile vezane.
Američki predsjednik Džo Bajden pozvao je da se ruskom predsjedniku sudi za ratne zločine, rekavši da je "ovaj čovjek brutalan" i da vjeruje da je Putin "ratni zločinac".
U martu je američki državni sekretar Entoni Blinken rekao da je Rusija "uništavala stambene zgrade, škole, bolnice, kritičnu infrastrukturu, civilna vozila, tržne centre i ambulantna vozila" - radnje za koje su SAD rekli da predstavljaju ratne zločine. Ukrajina je ranije nazvala ratnim zločinom ruski vazdušni udar na bolnicu u Mariupolju. Takođe ima sve više dokaza da su kasetne bombe pogodile civilna područja Harkova.
Danas, Međunarodni krivični sud (ICC) i Međunarodni sud pravde (ICJ) imaju uloge koji podržavaju pravila ratovanja. Međunarodni sud pravde odlučuje o sporovima između država, ali ne može krivično goniti pojedince. Treba podsjetiti da je Ukrajina već pokrenula postupak protiv Rusije.
Ako bi ICJ presudio protiv Rusije, Savjet bezbjednosti UN bi bio odgovoran za sprovođenje toga. Ali Rusija, jedna od pet stalnih članica Savjeta, mogla bi da stavi veto na svaki predlog da se sankcioniše. Međunarodni krivični sud (ICC) istražuje i goni pojedinačne ratne zločince koji se ne nalaze pred sudovima pojedinih država.
Mogu li Putin i njegovi generali da budu procesuirani?
Mnogo je lakše "napakovati" ratni zločin vojniku koji ga je počinio, nego vođi koji ga je naredio. Hju Vilijamson iz Human Rights Watch-a, stručnjak za prikupljanje dokaza o ratnim zločinima u sukobima, kaže da postoje dokazi o pogubljenjima po kratkom postupku i drugim teškim zloupotrebama od strane ruskih snaga.
On kaže da je uspostavljanje "lanca komandovanja" veoma važno za sva buduća suđenja, uključujući i slučajeve kada je vođa odobrio zločin, ili zažmurio na njega. ICC takođe može krivično da goni za krivično djelo "vođenje agresivnog rata". Ovo je zločin neopravdane invazije ili sukoba, izvan opravdane vojne akcije u samoodbrani.
Nastao je u Nirnbergu, nakon što je sudija kojeg je poslala Moskva ubijedio saveznike da nacistički lideri treba da se suoče sa pravdom za "zločine protiv mira". Međutim, profesor Filip Sands, stručnjak za međunarodno pravo na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže da ICC ne bi mogao krivično da goni ruske lidere zbog toga jer ta zemlja nije potpisnica suda.
U teoriji, Savjet bezbjednosti UN bi mogao da zatraži od ICC-a da istraži ovaj prekršaj. Ali opet, Rusija bi mogla da stavi veto na ovo.