Uživo
Vijesti iz Rusije i Ukrajine uživo, iz minuta u minut!
U petak bi trebalo da bude održan razgovor američkog i kineskog predsjednika, povodom sukoba u Ukrajini. Džo Bajden i Si Đinping razgovaraće dan nakon upozorenja Bijele kuće da bi Kina mogla da podrži Rusiju.
Novi satelitski snimci kompanije Makar Technologies pokazuju da je više područja u gradu Marijupolju uništeno u intenzivnim sukobima između ruske i ukrajinske vojske.
Na jednoj od slika, snimljenih u zapadnom Marijupolju, stambeni kompleksi se vide izgoreli i oko njih razbacani ostaci. Ispred jednog od njih vidi se više autobusa, a neki su izgoreli.
U sjevernom Marijupolju oštećene su stambene zgrade oko dvije škole.
Novinska agencija Interfaks Ukrajina sada kaže da su ukrajinski stručnjaci popravili jednu od oštećenih linija u elektrani Zaporožje.
Nuklearku, najveću te vrste u Evropi, ruske snage su zauzele prije dvije nedjelje nakon teškog vazdušnog napada koji je izazvao zabrinutost i osudu.
Tri od pet dalekovoda elektrane su navodno bila oštećena ili isključena.
Više od 13.700 ljudi evakuisano je iz Mariupolja u poslednja 24 sata, a njihov ukupan broj prešao je 56.700, saopštio je danas načelnik ruskog Nacionalnog centra za upravljanje odbranom general Mihail Mizincev.
"Humanitarna operacija u Mariupolju se nastavlja. Proteklog dana iz grada je evakuisana 13.751 osoba, ukupan broj sada iznosi 56.743", rekao je Mizincev.
Evropska unija razmatra stvaranje fonda solidarnosti za Ukrajinu, kako bi pomogla u pružanju osnovnih usluga u zemlji i zadovoljila neposredne potrebe građana, rekao je u petak predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
"Fond bi dao likvidnost za kontinuiranu podršku vlastima i dugoročno bi služio kao okosnica za obnovu slobodne i demokratske Ukrajine kada neprijateljstva prestanu", rekao je Mišel u tvitu.
Zvaničnik EU rekao je Rojtersu da će se o stvaranju fonda razgovarati na samitu lidera EU sledeće nedjelje.
Elitna jedinica ukrajinske vojske naoružana dronovima uništila je desetine "prioritetnih ciljeva" napadajući ruske snage dok spavaju, otkriva Tajms.
"Aerorozvidka", specijalna jedinica za vazdušno izviđanje u okviru vojske, od početka invazije uništava ruske tenkove, komandne kamione i vozila sa elektronskom opremom.
"Napadamo noću, kada Rusi spavaju", rekao je Jaroslav Hončar, komandant jedinice iz svoje operativne baze u Kijevu.
Ruske snage su statične kada padne noć, objasnio je on, jer ih strah od ukrajinskog granatiranja primorava da sakriju tenkove u selima između kuća, znajući da konvencionalna artiljerija ne može rizikovati da pogodi civile.
Džek Barski, bivši agent ruske tajne službe KGB i autor knjige "Veliko skrivanje: moj tajni život i zamršene veze špijuna KGB-a u Americi" komentarisao je aktuelnu situaciju rata u Ukrajini rekavši da je je očigledno da se ruske trupe muče.
"Ruski predsjednik Vladimir Putin se vjerovatno osjeća zarobljenim u ovoj situaciji, i šta god da kaže, ne može jednostavno da se pretvara da je sve u redu sa Ukrajinom jer njegove trupe nisu uspjele da zauzmu Kijev za toliko dana invazije", rekao je on i dodao:
"Putin je bio član jedne od najmoćnijih organizacija, živio je lijep život u Istočnoj Njemačkoj, a onda se sve srušilo i morao je da brani svoju poziciju, a bio je potpuno bespomoćan. Mislim da je to ostavilo veliki trag na njegovoj ličnosti i motivisalo ga da obnovi, ne nužno SSSR, već Veliku Rusiju. Sanja o tome", kaže Barski.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je za CNN da je njegov razgovor sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u petak "prošao dobro".
Prema Bijeloj kući, Bajden je "opisao posledice ako Kina pruži materijalnu podršku Rusiji" u skoro dvočasovnom telefonskom razgovoru sa kineskim liderom.
"Predsjednik je istakao svoju podršku diplomatskom rješavanju krize", saopštila je Bijela kuća.
Bijela kuća je dodala da su se složili da održavaju "otvorene linije komunikacije".
Navodno je ruski predsjednik Vladimir Putin u februaru smijenio oko 1.000 članova osoblja zbog straha da će ga otrovati, a među otpuštenima su bili kuvari, tjelohranitelji, perači i sekretarice, objavio je Dejli Bist, pozivajući se na izvor iz ruske vlade.
Jedan od najboljih ruskih padobranaca poginuo je u ratu u Ukrajini, javlja Evening Standard, pozivajući se na ukrajinske medije, a smrt Sergeja Suharjeva, iz 331. udarnog puka iz Kostrome, potvrdila je takođe i ruska državna televizija.
Suharev je dao izjavu ruskoj televiziji u januaru ove godine po povratku iz Kazahstana gdje je bio na misiji održavanja mira tokom protesta u ovoj zemlji. Suharovljev puk je bio i u Čečeniji u dva rata nakon pada Sovjetskog Saveza, u Gruziji 2008. godine i u Donbasu 2014. godine.
U razgovoru za Ekpress.co.uk, vojni analitičar Granc-Štefan Gadi rekao je da u Rusiji još nije bilo opšte mobilizacije. Osim toga, rusko vazduhoplovstvo je poslednjih dana gađalo i uništavalo ukrajinsku industriju naoružanja, što se nedavno jasno vidjelo, naveo je on.
"Rusko rukovodstvo očigledno želi da kazni Ukrajinu i da joj oteža ponovno naoružavanje neko vrijeme nakon rata. Razoružanje je, na kraju krajeva, bio cilj ruskog rukovodstva. Zato će Ukrajini biti mnogo teže da nadoknadi svoje gubitke. Rusi su veoma oprezni sa svojim vazduhoplovstvom, na primjer. Ali Rusija nije zainteresovana za rat na dva fronta. U ovom trenutku, 75 odsto, uključujući elitne jedinice, ruskih kopnenih snaga u Ukrajini je uključeno u rat sa velikim brojem žrtava. Rusija sigurno zadržava nešto od svog modernijeg naoružanja, i zato što u pozadini uvijek strahuju od sukoba sa NATO-om, tradicionalno postoji određena paranoja. Ali ruski generalštab sigurno ne želi takav rat.", rekao je Gadi.
Predsjednik Kine Si Đinping je istakao da on i predsjednik SAD Džo Bajden dijele stav da Kina i SAD moraju da poštuju jedna drugu, koegzistiraju u miru i izbjegavaju konfrontaciju, kao i da dvije strane treba da pojačaju komunikaciju i dijalog na svim nivoima i u svim oblastima, piše na zvaničnoj stranici kineskog Ministarstva spoljnih poslova, nakon sastanka dva predsjednika. Razgovarali su o situaciji u Ukrajini, ali međusobnim odnosima u dvosatnom video pozivu.
Predsjednik Bajden je ponovio da SAD ne nastoje da imaju novi hladni rat sa Kinom, da promjene kineski sistem, ili da revitalizuju saveze protiv Kine, niti namjeravaju da traže sukob sa Kinom, ali da SAD ne podržavaju "nezavisnost Tajvana". "Shvatam ove izjave veoma ozbiljno", rekao je predsjednik Si.
Nova cifra prevazilazi 3,3 miliona izbjeglica koje su ušle uglavnom na teritoriju EU, što veliki je skok u odnosu na poslednju procjenu UN od 1,85 miliona. Međunarodna organizacija za migracije, koja je sprovela istraživanje između 9. i 16. marta da bi stekla bolju predstavu o razmjerama problema, izračunala je broj interno raseljenih lica na 6,48 miliona.
"Šest i po miliona ljudi trenutno je raseljeno unutar Ukrajine", saopštile su danas UN.
Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, i predsjednik Francuske, Emanuel Makron, obavili su u petak telefonski razgovor koji je trajao sat i 10 minuta. Makron je od Putina tom prilikom zatražio konkretne dokaze koji se tiču ukidanja opsade lučkog grada Mariupolja, zahtijevajući da se osposobi humanitarni koridor, dok je Vladimir Putin optužio Ukrajinu za ratne zločine, saopšteno je.
Ukrajinski mediji "Hromandske" saopštio da ruske snage "drže u zarobljeništvu" ukrajinsku novinarku. U zvaničnom saopštenju ovog medija tvrdi se da vjeruju da je njihovu novinarku Viktoriju Roščinu priveo ruski FSB oko 15. marta.
"Našu novinarku Viktoriju Roščinu drže ruski okupatori. Ona je izvještavala sa žarišta u istočnoj i južnoj Ukrajini od početka rusko-ukrajinskog rata. 12. marta nismo mogli da kontaktiramo Viktoriju", saopštio je ovaj medij.
Član pregovaračkog tima Rusije u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom, Vladimir Medinski, rekao je da su Moskva i Kijev najviše usklađeni po pitanju neutralnosti Ukrajine i odustajanja od pridruživanja NATO-u, prenosi agencija Interfaks.
"Molim vas, neka takozvani 'stručnjaci' prestanu da brbljaju o tome kako da se vodi rat ili kako valja pregovarati, dok se skrivaju na nepoznatom. Znamo šta radimo i ispravićemo sve njihove greške", rekao je Mihail Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika i pregovarač u pregovorima.
Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, rekao je u petak da Rusija svjedoči nezapamćenim ucjenama i pritiscima Zapada bez ikakvog stida.
"Ako uzmete populaciju koju predstavljaju zemlje koje nisu glasale protiv Rusije, a posebno ako uzmete broj zemalja koje su uvele sankcije Rusiji – većina onih koji su glasali protiv nas je to učinila pod ogromnim pritiskom i ucjenama, uključujući, a to sigurno znam, prijetnje pojedinim delegatima u vezi sa njihovom imovinom u SAD, bankovnim računima, djecom koja studiraju na univerzitetima i tako dalje", rekao je Lavrov.
Gradonačelnik Mariupolja, Vadim Bojčenko, rekao mi je da su borbe stigle do centra grada, potvrđujući ranije ruske izvještaje.
"Tenkovi i borbe iz mitraljeza se nastavljaju. Svi se kriju u bunkerima. Nema više centra grada. Ne postoji komad zemlje u gradu na kome nema sukoba", kaže on.
U svom poslednjem video obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je obećao da će Rusi platiti za "hiljade srca zaustavljenih ovim ratom" u Ukrajini.
Zelenski je optužio ruske snage da, kako kaže, čine sve da spriječe ukrajinsku humanitarnu pomoć da uđe u opkoljeni grad Mariupolj.
"Više od 35.000 ljudi je spaseno iz Mariupolja. U međuvremenu, više od 130 ljudi je spaseno na mjestu bombardovanja pozorišta gdje su se stanovnici Mariupolja skrivali od granatiranja. Pod ruševinama je još stotine ljudi. Uprkos granatiranju, uprkos svim poteškoćama, nastavićemo sa spasilačkim radom", rekao je on.
Papa Franja osudio je "perverznu zloupotrebu moći" u ratu u Ukrajini, i pozvao na pomoć Ukrajincima. On je dodao da su ovim ratom napadnuti identitet, istorija i tradicija Ukrajinaca koji su samo "branili svoju zemlju".
Sjedinjene Američke Države najavile su novu turu pomoći Ukrajini koja pored finansijskog aspekta uključuje i veliki broj oružja, a jedno je posebno opasno.
"Džavelin" (Javelin), protivtenkovsko oružje na ramenu koje ispaljuje rakete koje jure ka ciljevima udaljenim do četiri kilometara, može se kontrolisati pomoću prenosive jedinice koja se ne razlikuje mnogo od konzole za video igrice - ali može poslati metar dug projektil pravo kroz bočnu stranu ili vrh oklopnog tenka, prenosi BBC.
Prilikom govora ruskog predsjednika Vladimira Putina na koncertu na stadionu "Lužnjiki" u Moskvi, ruska državna televizija iznenada je prekinula Putinov govor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak na prepunom fudbalskom stadionu, pravdao invaziju na Ukrajinu i obećao desetinama hiljada okupljenih građana da će Kremlj ostvariti svoje ciljeve, prenosi agencija Rojters.
"Znamo šta treba da uradimo, kako i po koju cijenu. I apsolutno ćemo realizovati sve naše planove", rekao je Putin na mitingu na stadionu Lužnjiki u Moskvi.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, komentarisao je izjave predsjednika SAD, Džozefa Bajdena, o ratu u Ukrajini. Peskov je rekao da je Bajden u četvrtak svojim izjavama uputio mnogobrojne uvrede Vladimiru Putinu.
"Izjave Bajdena upućene ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu su ništa drugo do uvrede. Takve izjave upućene predsjedniku Putinu čujemo i vidimo svakog dana, ali Kremlj in neće komentarisati, imajući u vidu stanje umora, razdražljivosti i zaboravosti, u kom se nalazi predsjednik SAD, te da bi to moglo da utiče na ovakve izjave", rekao je Peskov medijima.
Američki predsjednik Džo Bajden i predsjednik Kine Si Đinping razgovaraju danas telefonom prvi put od novembra. Kineski mediji objavili su djelove razgovora predsjednika Sija sa predsjednikom Bajdenom danas popodne.
Si je rekao američkom predsjedniku da je kriza u Ukrajini nešto što "nije želio da vidi“ i da cijeni "mir i bezbjednost“. Kineski premijer je takođe rekao da SAD moraju preuzeti dio odgovornosti i uložiti napore za svjetski mir, prenosi Sky news.
"Odnosi između države ne mogu da pređu u fazu vojne konfrontacije. Sukob i konfrontacija nisu nikome u interesu. Mir i bezbjednost su najdraže blago međunarodne zajednice", rekao je Si tokom poziva, prenosi CCTV.
Vladimir Putin se ljudima obratio na proslavi državnog praznika povodom osme godišnjice aneksije Krima, koja se održava na stadionu Lužnjiki u Moskvi. On je tada rekao da je narod Krima sam odlučio na referendumu 2014. godine da živi u svojoj zemlji i odlučuje o svojoj sudbini, te čestitao svima godišnjicu prisajedinjenja Krima i Sevastopolja Rusiji.
Putin je rekao da će, kada je u pitanju rat u Ukrajini Rusija "realizovani sve planove" i dodao da su "neonacisti" i "nacionalisti" napravili barikade na prostoru Donbasa.
"Na nas je udarala avijacija, to se zove genocid. Mi smo izbavili ljude od genocida. Glavni cilj ruske operacije je da se oslobodi Donbas. Rusija će obavezno realizovati sve svoje planove. U Svetom Pismu piše 'Nema veće ljubavi nego kad bi neko dao dušu za svoje prijatelje'. Odavno nismo imali takvo jedinstvo", poručio je Putin govoreći o ratu u Ukrajini.
Doktorka Rosena Alin-Kan koja je više puta odlazila u Ukrajinu da pomogne kolegama, kaže da su mnogi doktori zabrinuti zbog potencijalne upotrebe hemijskog oružja u ratu.
"Doktori su obučeni da pomognu pacijentima, ali ne znaju šta da rade kada treba da pomognu odjednom stotinama otrovanih hemijskim oružjem", rekla je doktorka za Skaj njuz.
Ispod ruševina pozorišta u Marijupolju spasioci su pronašli 130 ljudi, javljaju Ukrajinski zvaničnici. Stotine ljudi se skrivalo u podrumu pozorišta kada je Rusija bombardovala i srušila čitavu zgradu. Komesar za ljudska prava, Ljudmila Denisova je rekla da su spašavanja još uvijek u toku, i da još uvijek ima mnogo ljudi ispod ruševina.
Njemački kancelar Olaf Šolc je otkrio u telefonskom razgovoru sa Vladimirom Putinom da Kijev pokušava da odloži mirovne pregovore sa Rusijom. Pročitajte detalje razgovora.
Portparol francuske vlade Gariel Atal je rekao da su zapadne sankcije počele značajno da utiču.
"Mi se nadamo da će ove sankcije natjerati Vladimira Putina da promijeni svoje planove" rekao je Atal za BFM televiziju.
Ranije ove nedjelje, članice Evropske unije su se dogovorile da uvedu četvrti paket sankcija protiv Rusije, prenosi Rojters.
Ukrajinski ministar odbrane je na društvenim mrežama napisao da procjenjuju da je od početka sukoba poginulo 14.200 ruskih vojnika. Nije moguće navesti tačan broj žrtava, posebno jer Ukrajina i Rusija imaju potpune druge informacije o poginulima.
Rusija je 3. marta navela da je 498 njihovih vojnika izgubilo život u sukobima, ali posle toga se više nije oglašavala tim povodom.
Amerikanci su u četvrtak saopštili da imaju informacije da je poginulo oko 7.000 ruskih vojnika, a povrijeđeno 14.000.
Ukrajina je navela da su uspjeli da osvoje 450 tenkova, 93 aviona, 122 helikoptera i uništili 43 protivvazdušna sistema obrane.
U zapadnom ukrajinskom gradu Lvivu jutros se čulo nekoliko eksplozija. Na društvenim mrežama se pojavilo nekoliko snimaka na kojima se vidi crni dim u blizini aerodroma. Aerodrom se nalazi oko šest kilometara od gradskog centra. Najmanje tri eksplozije su se čule u petak u šest sati ujutru, odmah nakon sirena za uzbunu.
Gradski zvaničnici Lviva tvrde da u ovom napadu, nije bilo žrtava.
Ruski predsjednik Vladimir Putin predočio je turskom predsjedniku Redžipu Tajipu Erdoganu spisak zahtjeva za Ukrajinu.
Predsjednici Amerike i Kine razgovaraće u ponedkeljak u 14 časova po našem vremenu, a Bijela kuća je upozorila da bi Kina mogla da "snosi posljedice" ukoliko aktivno podrži rusku invaziju.
"Bijela kuća je javno i privatno upozoravala da će se Peking susresti sa ozbiljnim posljedicama ako materijalno podrži rat Vladimira Putina. Predsjednici će razgovarati i Bajden će Đinpingu jasno prenijeti da će Kina snositi odgovornost za bilo koju akciju kojom bude podržala rusku agresiju", rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken.
"Kina ima odgovornost da iskoristi uticaj koji ima na Putina i da odbrani međunarodna pravila, ali djeluje da ide u suprotnom pravcu. Zabrinuti smo da razmatraju direktnu pomoć Rusiji", rekao je Blinken. Upitan da detaljnije iznese kakve posljedice bi Kina mogla da snosi, nije želio da elaborira.
Volodimir Zelenski obratio se njemačkim zakonodavcima i povukao paralelu između Berlina u Hladnom ratu i trenutne pozicije Ukrajie.
"Svake godine političari kažu - nikada više. Sada vidim da te riječi ne znače ništa", rekao je Zelenski, misleći na moto osmišljen nakon Holokausta. Njemačka je ranije najavila da NATO neće rizikovati eskalaciju sukoba u Ukrajini slanjem vojnih sila.