Irska razmatra da odustane od vojne neutralnosti i pridruži se NATO paktu.
Irska bi nakon gotovo sto godina mogla da odustane od svoje politike vojne neutralnosti. Nil Ričmond, zvaničnik hršćansko-demokratske stranke koja je dio vladajuće koalicije, kaže da se javno mnjenje mijenja zbog Putinove invazije na Ukrajinu i da bi Irska mogla da se pridruži NATO-u.
"Putin je potencijalno prisilio Irsku da napusti 100-godišnju strategiju vojne neutralnosti. To što kažete da ste neutralni zapravo nije važno Rusiji. I Ukrajina je bila neutralna", rekao je ovaj zastupnik Donjeg doma irskog parlamenta za britanski Telegraf.
Irska je ostala neutralna tokom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, ali odbacivanje neutralnosti sve je izglednije nakon dešavanja u Ukrajini, rekao je.
U ponedjeljak se u Dublinu vozač kamiona zabio u ogradu ruskog veleposlanstva, nakon čega je muškarac uhvaćen, ali Rusija je optužila Irsku da nije zaštitila posjed kao i policiju da je stajala skrštenih ruku kada se incident dogodio.
Vlada je pod pritiskom da opremi Ukrajinu oružjem, ali Dablin je za sada odbio to zbog neutralnosti.
U međuvremenu je zamjenik premijera Leo Varadkar pozvao na povećanje irskih izdataka za odbranu.
"Dugoročno apsolutno vidim Irsku u NATO-u", zaključio je Varakadar.
I Švedska i Finska razmatraju ulazak u NATO
Takođe, dvije skandinavske zemlje Finska i Švedska razmatraju da odbace vojnu neutralnost. Svježe istraživanje javnog mnjenja pokazuje da je sada 41 odsto Šveđana za ulazak u zapadnu vojnu alijansu, 35 odsto je protiv, dok su ostali nesigurni. To je prvi put da je podrška članstvu veća nego protivljenje.
U Finskoj, koja dijeli čak 1.340 kilometara granice sa Rusijom, zaokret je još radikalniji. "Konteksta radi, u posljednje vrijeme je samo 24 do 28 odsto ljudi bilo za članstvo u NATO. Sada imamo većinu od 53 odsto koja je za. Zapanjujuća je promjena u samo nekoliko sedmica", kaže Henri Vahanen, stručnjak za spoljnu politiku i savjetnik finske opozicione partije Nacionalna koalicija.