Stručnjaci smatraju da je rusko-ukrajinski sukob dvije agrarne sile "dolio ulje na vatru" na globalno tržište hrane.
Ukrajina nije među glavnim spoljnotrgovinskim partnerima Srbije, ali sa robnom razmjenom od oko 319 miliona dolara godišnje saradnja nije zanemarljiva. Prema podacima Privredne komore Srbije, oko 70 odsto ukupnog uvoza iz Ukrajine su gvožđe i metali, zatim drvo i proizvodi od drveta, mašine, a izvozili su mineralna đubriva, podne pokrivače, automobilske gume, hartiju, karton, bijeli lim, ljekove. Ukrajina je bila i prečica do Rusije, prenosi RTS.
Stručnjaci smatraju da je rusko-ukrajinski sukob dvije agrarne sile "dolio ulje na vatru" na globalno tržište hrane, već uzdrmano poremećenim lancima snabdijevanja, protekcionističkim mjerama koje su neke zemlje uvodile i nemoći Svjetske trgovinske organizacije da to spriječi.
Prilika za srpsku pšenicu
Podsjetimo, Ukrajinu nazivaju žitnicom Evrope, a pored toga, ključna je za globalnu poljoprivredu. Veliki je izvoznik žitarica, a njeni najveći kupci su Kina i EU. Sada je njen izvoz sirovina, uglavnom žitarica i uljarica, doveden u pitanje zbog ratnog stanja. S druge strane, Rusija je krajem decembra prošle godine uvela izvoznu kvotu na pšenicu od osam miliona tona, kako bi zaštitila domaće zalihe, a to je sve uzrokovalo skok cijena, i "otvorilo vrata" srpskoj.
"Sada je spoljno-trgovinska razmjena uobičajena, ali u narednim danima očekujemo veće intersovanje inotrgovaca jer će doskorašnji kupci ruske pšenice žitaricu kupovati od drugih, pa i na ovdašnjem tržištu, pošto smo poznati kao proizvođači", izjavio je za Dnevnik direktor "Žitounije" Zdravko Šajatović.
Od žetve u julu 2021. godine do sada najviše su žita prodali u Rumuniju 250.000 tona, potom u Italiju 225.000 tona, a treći kupci su Sjeverna Makedonija, BIH i Kosovo, gdje je otišlo podjednako oko 50.000 tona, odnosno zajedno oko 150.000 tona pšenice.
"Od novog roda do sada smo prodali oko 75.000 tona, premda bi mogli da prodamo još toliko."
Kako se navodi u poslednjem izvještaju Produktne berze, kupoprodajni ugovori za pšenicu su zaključeni u cjenovnom opsegu od 30,00 do 31,00 din/kg bez PDV-a, sa preuzimanjem robe do 30. aprila.
Međutim, osim kvota na pšenicu, Rusija je ograničila i izvoz vještačkih đubriva i amonijum-nitrata, što je uz rastuću cijenu gasa utrostručilo cijenu mineralnog đubriva. Agroekonomista Žarko Galetin kaže da srpski proizvođači imaju ozbiljan problem da zasnuju proljećnu sjetvu, ali i da prihrane ozime usjeve mineralnim đubrivima.
"Sva je prilika da ćemo imati redukovanu agrotehniku, koja će na kraju krajeva rezultirati slabim prinosima. U konačnom ishodu, sve to može dovesti ponovo do rasta cijena poljoprivrednih proizvoda", dodaje Galetin.
Koliki je svije to "začaran krug" potvrđuje i podatak da su pojedini poljoprivrednici u Vojvodini smanjili količine đubriva u prihrani, dok drugi neće rizikovati da dovedu prinos u pitanje, ali se nadaju višoj cijeni žitarica.