Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dvije odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati.
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susjednom državom.
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rješenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcijepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska – koji su zajednički poznati kao Donbas – prebjegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama“, ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Rusija negira umiješanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvijek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad djelovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvijek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rješenje konflikta.
Sporazumi zahtijevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mjesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedjelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rješenja krize.
On je dodao da bi to zahtijevalo „brz i čvrst“ odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da – priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dvije otcijepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premjestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcijepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susjednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dvije teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška.