Grafika koju je objavio nemački Bild liči na mapu koja se pojavila davne 2000. godine u knjizi "Sukob civilizacija", gdje je objavljena karta Ukrajine posle izbora jula 1994.
Zapadnu Evropu zahvatila je opšta histerija povodom toga kad će Rusija započeti napad na Ukrajinu. Dok se vode razgovori na najvišem nivou među svjetskim liderima da se pronađe mirno rješenje za ukrajinsku krizu i spriječi rat, jedna grafika pobudila je sumnju koji je scenario zauzimanja Ukrajine najvjerovatniji.
Dve grafike
Dosad se pojavilo sedam planova kako će Rusi zauzeti Ukrajinu. Međutim, grafika koju je objavio njemački Bild sušta je suprotnost i veoma liči na kartu koja je objavljena daleke 2000. godine u knjizi američkog profesora Semjuela Hantingtona "Sukob civilizacija", a gdje je on objavio političku kartu Ukrajine posle izbora jula 1994.
Karta se odnosi na to kako su Ukrajinci glasali za Leonida Kučmu i Leonida Kravčuka. Kučma je tad dobio istok Ukrajine, a Kravčuk zapad. Kučma je osvojio 52 odsto glasova, dok je Kravčuk dobio 13 zapadnih provincija i osvojio neznatno manje glasova od svog rivala, koji je govorio ruski jezik, a tokom kampanje tek počeo da uči ukrajinski.
Operacija u tri faze
Dvadeseti osam godina kasnije Bild objavljuje sličnu kartu, ali o tome kako će Putin osvojiti Ukrajinu. Prema pisanju nemačkog tabloida, napad bi se odvijao u tri faze: prva faza, prema Bildovom planu, krenula bi iz pravca Donjecka, gdje se nalaze proruski borci i ruske jedinice s Krima.
U drugoj fazi u Ukrajinu bi upale jedinice sa sjeveroistoka Rusije, koje bi krenule prema jugozapadu i tokom svog nastupanja okružile veće gradove poput Harkova, Kijeva i Odese, gdje bi se izveo čak i pomorski desant na ukrajinsku obalu.
Ruske jedinice bi zatim nastavile sve do Tiraspolja, sporne enklave na reci Dnjestar između Moldavije i Ukrajine, gdje živi prorusko stanovništvo. Posle zauzimanja Tiraspolja ruske jedinice bi stale na liniji Čerkasi-Žitomir-Černobilj, što bi bila konačna, treća faza rata.
Kad se uporede obje karte, vidi se podudarnost mapa i najrealniji mogući scenario koji može da sačeka Ukrajinu ako se Rusija odluči za vojnu intervenciju. Da li je to realnost ili mašta, pokazaće vrijeme.
Scenario za mir
Dok se crtaju mape zauzimanja teritorija, diplomatija i dalje pokušava da nađe rješenje. BBC je naveo moguće scenarije kako riješiti krizu bez upotrebe oružja.
Kremlj i Kijev oživljavaju sporazum iz Minska
Sporazum iz Minska je rezultat pregovora u Bjelorusiji 2014. i 2015. godine, sa ciljem da se okončaju sukobi između proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine i ukrajinske vlade. Najveća polemika je o tome kakvu bi moć imali lideri proruske Donjecke oblasti. Kijev pristaje na samoupravu, a Kremlj ne pristaje, već traži da predstavnici Donjecka i Luganska treba da imaju riječ o spoljnoj politici Ukrajine i time stavlja veto na članstvo u NATO. To je i najveći strah Kijeva - da sporazum iz Minska zapravo znači da Ukrajina neće postati članica NATO.
Finski model
Ukrajina bi postala neutralna kao i Finska: francuska diplomatija kao rješenje ponudila je finski model po kom bi Ukrajina bila neutralna država. Finska se za ovo opredijelila tokom Hladnog rata kao nezavisna, suvjerena i demokratska zemlja.
Sadašnja situacija bi postala status kvo
Možda neće doći do sukoba, već će se samo održati trenutna situacija, poput one između Sjeverne i Južne Koreje, koje su teoretski još u ratu, jer nikad nisu potpisale mirovni sporazum. To bi značilo da bi Rusija počela postepeno da povlači svoju vojsku i proglasila prekid vojnih vježbi.
Borelj: Unija ne zatvara svoje ambasade
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Đuzep Borelj rekao je da EU ne zatvara svoja diplomatska predstavništva u Ukrajini.
"Oni ostaju u Kijevu i nastavljaju da rade na podršci građanima EU i u saradnji sa ukrajinskim vlastima", rekao je on
Prema Borelju, EU i njene države članice koordinišu svoje akcije.
"Ako je potrebno, prilagođavamo prisustvo osoblja i putne savjete građanima EU u skladu s bezbjednosnim okolnostima", naveo je on.
Ben Volas: Osećam miris Minhena 1938. u vazduhu
Britanski ministar odbrane Ben Volas ocijenio je povodom ukrajinske krize da se osjeća "miris Minhena u vazduhu", u osvrtu na sporazum iz 1938. godine s nacističkom Njemačkom koji nije mogao da spriječi Drugi svjetski rat.
Rusija može da krene u ofanzivu u svakom trenutku, sa oko 130.000 pripadnika svojih trupa pozicioniranih duž ukrajinske granice, ocijenio je u intervjuu za Sandej tajms britanski ministar, koji je u petak bio u Moskvi da se zalaže za smirivanje napetosti.
"Može da se desi da on (ruski predsjednik Vladimir Putin) jednostavno opozove svoje tenkove i svi se mi vratimo kući, ali osjeća se miris Minhena u vazduhu koji dolazi od nekih zapadnjaka", rekao je Volas.