Brojne zemlje, među kojima i Crna Gora, pozvale su svoje državljane da napuste Ukrajinu, usred upozorenja o ruskoj invaziji.
Zaposleni u ruskoj diplomatskoj misiji u Ukrajini napuštaju Ukrajinu, objavila je ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na obaviješteni izvor.
Ruska agencija navodi da je prema riječima tog sagovornika, takav potez u svjetlu evakuacije koju su zvanično najavile pojedine zapadne zemlje, te da sugeriše da je Moskva odlučila da krene istim putem.
"Inače Sergej Lavrov (ministar vanjskih poslova Rusije) je nagovijestio mogućnost takvog scenarija za vrijeme konferencije za medije sa britanskom ministarkom vanjskih poslova Elizabet Tras", kazao je taj izvor.
Brojne zemlje, među kojima i Crna Gora, pozvale su svoje državljane da napuste Ukrajinu, usred upozorenja o ruskoj invaziji.
Britanska kancelarija spoljnih poslova saopštila je da bi svi državljani Velike Britanije "trebalo da odu sada dok su komercijalna sredstva još dostupna“.
SAD su rekle da bi do invazije moglo doći u bilo kom trenutku, a predsjednik Džozef Bajden je, prenosi BBC, upozorio da bi "stvari mogle brzo da polude".
Rusija je u više navrata negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos gomilanju više od 100.000 vojnika blizu granice.
Masovne vojne vježbe Rusije sa susjednom Bjelorusijom su počele, a Ukrajina je optužila Rusiju da joj blokira pristup moru.
Među zemljama koje pozivaju svoje građane da napuste Ukrajinu su i Holandija, Letonija, Izrael, Sjeverna Makedonija, Japan, Južna Koreja...
Letonija je u svom upozorenju navela "ozbiljnu prijetnju bezbjednosti koju predstavlja Rusija".
U toku su diplomatski napori da se smiri trenutna kriza u Ukrajini.
Britanski ministar odbrane Ben Volas upozorio je svog kolegu u Moskvi da bi ruska invazija na Ukrajinu imala "tragične posljedice" za obje zemlje. Međutim, Sergej Šojgu je rekao da rastuće vojne tenzije u Evropi "nisu naša greška".
Trenutne tenzije dolaze osam godina nakon što je Rusija anektirala ukrajinsko južno poluostrvo Krim. Od tada je ukrajinska vojska uključena u rat sa pobunjenicima koje podržava Rusija u istočnim oblastima u blizini ruskih granica.
Moskva kaže da ne može da prihvati da bi Ukrajina – bivša sovjetska republika sa dubokim društvenim i kulturnim vezama sa Rusijom – mogla jednog dana da se pridruži zapadnom odbrambenom savezu NATO i zahtijeva da se to isključi.
BBC prenosi da postoje neke sugestije da bi se ponovno fokusiranje na takozvane sporazume iz Minska – kojima je težilo da se okonča sukob u istočnoj Ukrajini – moglo koristiti kao osnova za smirivanje trenutne krize.
Ukrajina, Rusija, Francuska i Njemačka podržale su sporazume 2014-2015.
Zemlje NATO-a strahuju da bi Moskva, koja je okupila više od 100.000 vojnika blizu granice, mogla da napadne Ukrajinu. Rusija negira da ima takve planove, ali zahtijeva garancije za svoju bezbjednost, uključujući uvjeravanja da Ukrajina nikada neće biti članica NATO-a i da će Atlantski savez povući svoje snage sa područja u blizini Rusije.