Priprema skloništa počela je nakon što je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika duž granice s Ukrajinom.
Evhen Herasimov otključava bravu i pomjera zasun na metalnim vratima jedne zgrade iz sovjetske ere u snijegom prekrivenom Kijevu.
Na dnu stepenica su je relikt nekih prošlih vremena: bunker iz ere Hladnog rata sposoban da izdrži nuklearni napad, piše britanski Telegraf, a prenosi Jutarnji.
Godinama je ovaj bunker služio kao turistička atrakcija ali zbog sve učestalijih ruskih prijetnji ratom, bunkeri se sada uređuju kako bi ponovno bili spremni za upotrebu.
Dizajnirani tako da mogu da prime 350 ljudi, bunkeri su sada svježe ofarbani u boju senfa. Instalirano je deset kreveta na sprat kao i autonomni pročišćivač vazduha koji može bez prekida da radi do dvije nedelje.
U drvenim kutijama u uglu su i nove gas-maske koje Herasimov, koji upravlja sa skoro 400 skloništa za hitne situacije u svom susjedstvu, drži pod ključem.
Radimo na tome da ponovno osposobimo skloništa: krečimo ih, čistimo, uklanjamo buš jer ovo je prvi put da smo suočeni s nekom spoljnom prijetnjom. A prijeti nam Rusija, kaže Herasimov dok pokazuje sklonište iz postsovjetske ere.
Pripremanje skloništa počelo je nakon što je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika duž granice s Ukrajinom i, kako tvrdi Telegraf, zaprijetila invazijom.
Kao odgovor, gradonačelnik Kijeva prošlog mjeseca je naredio da se svi hladnoratovski bunkeri i podzemni prostori pregledaju i da se utvrdi mogu li poslužiti kao skloništa u slučaju ruske invazije ili napada.
Skloništa za milione
U Kijevu sada ima oko 500 posve opremljenih skloništa, plus još 4.000 drugih podzemnih prostora poput raznih podruma i podzemnih garaža, u kojima bi u slučaju vazdušne uzbune ili napada ljudi mogli da se sakriju.
Ima dovoljno mjesta da se skloni oko 2,8 miliona stanovnika što je otprilike ukupan broj stanovnika Kijeva.
Ruska državna televizija takve je pripreme nazvala "histeričnim".
Pripreme su izazvane najgorim tenzijama između Rusije i Zapada od kraja Hladnoga rata, s Ukrajinom kao ključnom tačkom sukoba, podsjeća Telegraf.
Diplomate iz Moskve ranije su ove sedmice održale tri runde pregovora sa zvaničnicima SAD-a, NATO-a i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u cilju deeskalacije situacije. Pregovori su završeni u, kako je rečeno u rusiji, "svojevrsnoj slijepoj ulici".
U petak je Amerika optužila Moskvu da je poslala sabotere kako bi izveli tajne operacije na istoku Ukrajine. Iz Bijele kuće poručuju da bi operacije mogle da uključe i sabotiranje ruskih snaga kako bi se stvorio razlog za invaziju i to već idućeg mjeseca.
Kremlj je prošlog mjeseca objavio listu zahtjeva i zatražio od SAD i NATO da povuku trupe i oružje iz zemalja istočne Evrope i obavežu se da će bivšim sovjetskim zemljama zabraniti da se ikada pridruže NATO savezu.