Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i opozicija održali su završne mitinge da bi privukli neodlučne birače uoči ključnog referenduma o jačanju predsjedničkih ovlašćenja.
Erdogan kome su 63 godine, bio je premijer od 2003. do 2014. godine, kada je izabran za predsjednika. Izmjenom Ustava on bi mogao da ostane na vlasti do 2029. godine i da ima ovlašćenja koja su nekada imali i sultani.
"Nove poruke" - naslov je vodećeg dnevnika "Hurijet", dok je šef države samo u subotu, dan uoči referenduma, učestvovao na četiri mitinga, a premijer na pet, sve u Istanbulu.
Lider najveće opozicione partije (CHP, socijaldemokrate), Kemal Kiličdaroglu, održao je miting u blizini Ankare, a glavna prokurdska stranka HDP u Dijarbakir, na jugoistoku Turske.
Cilj svih je da pred važan referendum pridobiju veliki broj neopredijeljenih birača.
"Sutra, Turska će donijeti jednu od najvažnijih odluka u svojoj istoriji", rekao je Erdogan pozivajući Turke da glasaju masovno.
"Rezultati izgleda dobro", rekao je on. "Ali to ne bi trebalo da nas uspava. Jako 'Da' biće i lekcija Zapadu", dodao je on, a tokom kampanje je redovno kritikovao Evropsku uniju.
Devet mjeseci posle pokušaja svrgavanja Erdogana pučem, Turci danas, glasaju za ili protiv izmjene Ustava, uključujući smanjenje ovlašćenja premijera u korist "superpredsjednika" koji bi imao široke prerogative vlasti.
Vlada tu reformu predstavlja kao neophodnu za stabilnost Turske i za borbu s bezbjednosnim i ekonomskim problemima. Ali, opozicija u tome vidi veću autoritarnosti Erdogana koga optužuje da pokušava da ućutka svaki glas kritike, pogotovo nakon pokušaja puča vojnih pobunjenika 15. jula.
Vođa opozicije Kemal Kiličdaroglu smtra da je pred Turskom izbor: "Da li želimo parlamentarnu demokratiju ili sistem vlasti jednog čovjeka?" rekao je on na mitingu u blizini glavnog grada, porewdeći verziju predsjedničkog sistema kakav želi vlast, sa "autobusom koji bez kočnica ide u nepoznato".
Opozicija se poslednjih nedjelja žali da kampanja nije fer, uz jasnu premoć na ulicama i u medijima zahtijeva da birači na referendumu daju potvrdan odgovor.
Posebno se na to žalila prokurdska stranka HDP čija su dva kopredsjednika i mnogi od njenih poslanika u zatvoru, optuženi za veze sa zabranjenom "Radničkom partijom Kurdistana" (PKK).
Kampanja je bila donekle poremećena time što na izmjeni Ustava vladajuća islamsko-konzervativna partija AKP radi s nacionalističkom partijom MHP koja je podijeljena u stavu prema novom ustavnom rešenju.
Predsjednik je morao da uverava svoje nacionalističke saveznike u petak pošo je lider MHP, Devlet Bahčeli, optužio jednog savetnika Erdogana da je nagovestio mogučnost federalnog uređenja Turske posle referenduma.
"Ne postoji ništa takvo na dnevnom redu", uveravao je šef države.
MHP je protiv bilo kakvog federalizma koji bi bilo kome dao neki oblik autonomije, a posebno kurdskim oblastima na jugoistoku Turske.
Turski mediji su izvijestili da su svi savetnici i ministri AKP morali da otkažu svoje nastupe na televiziji u poslednjim satima kampanje da bi se izbjegle greške.
Bezbjednosna služba ima značajno mjesto u organizaciji izbora, tim više što je “Islamska država” pozvala u najnovijem broju svog nedjeljnika "Al Naba" na napade na biračka mjesta u Turskoj u nedjelju.
Turska privatna novinska agencija Dogan je danas objavila da je ove nedjelje u Istanbulu uhapšeno 49 osumnjičenih pripadnika Islamske države. U utorak, 19 je uhapšeno u Izmiru, na zapadu Turske, osumnjičenih za planiranje sabotaža da bi se poremetio referendum.
Turska je poslednjih nekoliko mjeseci pogođena talasom smrtonosnih napada, bez presedana, navodno povezanih sa Islamskom državom i pobunom Kurda. Čak 33.600 policajaca će biti raspoređeno u nedjelju samo u Istanbulu tokom, javila je provladina novinska agencija Anadolu.
Kampanja je zvanično završena u subotu u 18:00 sati. Biračka mjesta su otvorena u 07:00.