Grčka ljevičarska stranka Siriza bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa osvojila je 35,54 odsto glasova na parlamentarnim izborima, pokazali su večeras objavljeni rezultati na osnovu 50 odsto prebrojanih glasova.
Grčko Ministarstvo unutrašnjih poslova je navelo da je je konzervativna Nova demokratija osvojila 28,07 odsto glasova.
Agencija Rojters navodi da će Siriza imati 145 od ukupno 300 mjesta u parlamentu, a Nova demokratija 75.
With 40% of the vote counted, Alexis Tsipras seems set to return to power #GreekElectionshttp://t.co/eQq0yeeojqpic.twitter.com/fMkl9plHCN
— The Economist (@TheEconomist) September 20, 2015
Odziv je bio 55,4 odsto, dok je na januarskim izborima bila 63,6 odsto.
Ultradesničarska Zlatna zora je na trećem mjestu sa 7,3 odsto, saopštilo je grčko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Bivši grčki premijer i lider ljevičarske Sirize Aleksis Cipras poručio je večeras da njegovu vladu i zemlju očekuju "težak rad i borba".
Μπροστά μας ανοίγεται ο δρόμος της δουλειάς και των αγώνων pic.twitter.com/VX2RJlZL64
— a.tsipras (@atsipras) September 20, 2015Atinska RTV SKAI javlja da su se večeras, svega dva sata posle završetka glasanja, o formiranju Vlade dogovorili pobjednik izbora Cipras i predsjednik male desničarske stranke Nezavisni Grci, Panos Kamenos.
Cipras i Kamenos su se već dogovorili o formiranju vlade svojih dviju stranaka, javlja SKAI kojem je u sjedištu Sirize rečeno da Cipras ne namjerava da razgovara s bilo kim drugim o drugačijem sastavu ili o širenju dogovorene koalicije.
Taj dogovor trebalo bi da bude ozvaničen na sjutrašnjim sastancima rukovodstava dviju stranaka.
Istaknuti neimenovani zvaničnik Sirize rekao je ranije da će Grčka u roku od tri dana dobiti novu vladu, prenijela je grčka agencija ANA.
According to previous results here are the seats according to my app. SYRIZA+ANEL could form government (151) pic.twitter.com/2NU75OuHVS
— Stratos Safioleas (@stratosathens) September 20, 2015
Mogućnost velike koalicije tako je, zasad, odbijena iako je levičarski PASOK danas i zvanično ponudio da sa Novom demokratijom i Sirizom naprave zajedničku vladu.
PASOK officials say they want ND included in a coalition gov't with Syriza in order for them to join too. #ekloges2015#ekloges2015_round2
— Yannis Koutsomitis (@YanniKouts) September 20, 2015
Odziv na biralištima je bio slab jer Grci već treći put ove godine izlaze na birališta.
Do podne je na jednom biralištu u centru Atine glasalo samo 37 od ukupno 530 registrovanih glasača, a na drugom samo 51 od 512, rekli su za Rojters zvaničnici na tim glasačkim mjestima.
Grčka televizija ERT je objavila da je na jednom biralištu u predgrađu Atine u prva tri sata od početka glasanja, u 7 sati po lokalnom vremenu, glasalo tek 25 glasača.
Pravo glasa ima 9,8 miliona Grka, glasačka mjesta su zatvorena u 19 sati, a konačni rezultati se očekuju sjutra ujutro, prenijela je agencija AFP.
Sve vodeće stranke i prije izbora su priznale da se moraju dogovoriti sa kreditorima (pod njihovim uslovima) pa su Grci zapravo glasali da li su za pomirenje sa sudbinom ili nastavak politikantskog rasula.
Na izborima nema bitnijeg političkog uloga, s obzirom da se borba neće voditi ni oko mjera štednje, ni opraštanja dugova, ni radnih mjesta u javnom sektoru niti visine poreza.
Ako će se na njima ikakva borba voditi, to su izgledi - doduše mršavi - da se dođe do političke stabilnosti, koja bi pomogla da se vaspostavi neka vrsta ekonomske normalnosti u zemlji sa 25 odsto nezaposlenih, ozbiljnim ograničenjima u bankarskom poslovanju i katastrofalnim javnim dugom.
Izborni favoriti, ljevičarska Siriza i stranka desnog centra Nova demokratija, s manjim ili većim ogradama, prihvataju nova povećanja poreza i reforme koje međunarodni kreditori traže od prezadužene Grčke kako bi nastavili da joj pomažu finansijski.
"S obzirom da je treći paket međunarodne finansijski pomoći dobio većinu poslanika grčkog parlamenta, na ovim izborima nema nikakvog uloga", rekao je pred izbore Dmitri A. Sotiropulos, politički analitičar sa Univerziteta u Atini.
Prema njegovim riječima, i Siriza i Nova demokratija imaju vrlo mali manevarski prostor za političke manevre - ko god od njih da pobijedi.
Lista onog što se mora uraditi napisana je još u julu, kada je bivši premijer Aleksis Cipras (41) pod velikim pritiskom napravio krupan zaokret i odustao od protivljenja merama štednje koje ga je dovelo na vlast u januaru ove godine.
Suočen s mogućnošću bankrotstva zemlje, socijalne katastrofe i izlaska zemlje iz eurozone, Cipras je pristao na treći paket finansijske pomoći, vrijedan 86 milijardi eura, pod uslovima koji ga drže "na kratko" - što je dovelo do pobune u njegovoj stranci Siriza i koštalo ga parlamentarne većine.
Cipras je potom dao ostavku i sazvao nove izbore, nadajući se da će time ojačati svoju većinu - što bi se moglo pokazati kao velika greška u procjeni, ocjenjuje Asošiejted pres.
Naime, sve do jula je Siriza bila daleko popularnija od Nove demokratije, kojoj je u međuvremenu, pod privremenim stranačkim vođom Vangelisom Mejmarakisom (61), rejting porastao.
Međutim, Siriza je ponovo iznenadila i izgubila svega četiri, pet mjesta uprkos svemu što se posljednjih mjeseci događalo u zemlji.
Grčka je od 2009. godine četiri puta izlazila na parlamentarne izbore i izmijenila je šest vlada. Ove godine je izašla i na referendum u vezi s mjerama štednje.