Nedavni događaji nagovještavaju da bi na ukrajinskom bojištu moglo da dođe do preokreta.
Iz Ukrajine stižu vijesti koje ukazuju na mogući preokret. Komandant ukrajinskih oružanih snaga Aleksandar Sirski je, prema sopstvenim izjavama, potpisao dokumente o prisustvu francuskih vojnih instruktora. Prema njegovim riječima, oni bi mogli "uskoro" da stignu da analiziraju ukrajinske centre za obuku. Sirski je u svojoj objavi na društvenim mrežama rekao da je to "ambiciozan projekat" i da se nada da će i drugi partneri slijediti francuski primer, piše Dojče vele .
Francuski vojni instruktori za Ukrajinu
Francuska je, međutim, ublažila ovu poruku, tvrdeći da su razgovori u toku i da se još ništa konkretno ne planira. Ipak, čini se da je Francuska prva članica NATO koja bi mogla da pošalje svoje vojnike u Ukrajinu. Francuski predsjednik Emanuel Makron je u februaru podigao medijsku pomamu izjavom da ne isključuje slanje francuskih trupa u Ukrajinu. Do tada se smatralo jednom od crvenih linija u ratu, kako za Moskvu, tako i za Zapad. Rusija je zapretila da će zapadni vojnici u Ukrajini biti meta njenih napada.
Ali debata o tome je postala glasnija na Zapadu poslednjih nedelja otkako je Rusija intenzivirala svoje napade na Ukrajinu. Nedovoljan broj sopstvenih vojnika i uska grla u snabdijevanju municijom iz Sjedinjenih Američkih Država doveli su do toga da je ruska vojska počela da zauzima sve više ukrajinskih teritorija na sjeveru i istoku zemlje. Posmatrači računaju na veliku rusku ofanzivu ovog ljeta.
Nikolas Tencer, stručnjak za francusku spoljnu politiku, kaže za DW da je slanje vojnih instruktora u Ukrajinu prvi mogući scenario.
Izvor: Stanislav Krasilnikov / Sputnik / Profimedia"Francuska je spremna da to učini što je prije moguće. On objašnjava da bi ti vojnici mogli biti stacionirani u Lavovu ili Kijevu. Sledeća opcija je pomoć u identifikaciji vojnih ciljeva u samoj Rusiji. Ali na Zapadu niko o tome ne govori, jer niko ne želi da bude uvučen u rat."
Jahara Matisek, vojni ekspert na američkom Pomorskom ratnom koledžu, smatra da je slanje instruktora jednostavna opcija:
"Lako bi se moglo prebaciti nekoliko hiljada zapadnih vojnika u Lavov kao dio misije obuke", rekao je Matisek za DV. On je objasnio da Evropska unija već ima takvu misiju obuke i da bi lako mogla da je prenese u Ukrajinu. Ovaj američki stručnjak je još u aprilu zahtijevao vodeću ulogu Evropljana u ovoj oblasti.
Da li je Ukrajini dozvoljeno da gađa Rusiju zapadnim oružjem?
On ide i korak dalje, predlažući da Zapad rasporedi svoje snage duž ukrajinske granice i na ukrajinskoj strani, sve do desne obale Dnjepra.
"Mislim da bi to poslalo jasan signal (ruskom predsjedniku) Vladimiru Putinu. Ako bi Evropljani to uradili, oslobodilo bi se do 20 ukrajinskih brigada koje bi onda mogle da budu prebačene bliže frontu", kaže Matišek.
Dovode se u pitanje i druge crvene linije. Predsjednik Ukrajine Vladmir Zelenski skoro svakodnevno moli zapadne partnere da dozvole Ukrajini da gađa Rusiju zapadnim oružjem. Ovome se do sada protivio najveći broj zapadnih zemalja, prije svega SAD, ali i Njemačka. Vašington i Berlin svoje ponašanje opravdavaju željom da izbjegnu eskalaciju.
Među moćnijim državama NATO-a, do sada se samo Velika Britanija izjasnila za to. Ali tokom posete Njemačkoj, Makron je nagovijestio da bi uskoro mogli da daju zeleno svijetlo Ukrajini pod uslovom da se striktno pridržava vojnih ciljeva. Olaf Šolc je rekao da Ukrajina mora da se brani u okviru međunarodnog prava.
Matisek smatra da bez opcije napada na rusku teritoriju zapadnim oružjem Ukrajina teško može da brani gradove blizu ruske granice kao što je Harkov. Tenzer kritikuje zapadna ograničenja i ukazuje na Povelju Ujedinjenih nacija koja napaćenoj Ukrajini daje pravo da se brani.
Ako Zapad pošalje svoje snage u Ukrajinu, to će takođe značiti "više protivvazdušne odbrane" da zaštiti te vojnike, kaže američki vojni ekspert Matisek. I to je donedavno bio tabu, ali se i taj tabu sve više dovodi u pitanje. U Njemačkoj, neki političari zagovaraju obaranje ruskih dronova i projektila u zapadnoj Ukrajini i na teritoriji NATO-a.
To bi efektivno značilo uvođenje ograničene zone zabrane letova radi zaštite ukrajinskih gradova u blizini granice sa Poljskom, kao što je Lavov. Njemački kancelar Olaf Šolc je protiv učešća NATO-a i zalaže se za više isporuka sistema protivvazdušne odbrane. Njemačka je nedavno isporučila Ukrajini dva takva sistema - Patriot i IRIS-T.
Matišek kaže da razume njemačku suzdržanost prema Rusiji, iz istorijskih razloga. Ipak, vjeruje da se rizik od eskalacije može preuzeti. Prema njegovim riječima, obaranje ruskih projektila i dronova samo iznad Ukrajine, a ne nad Rusijom ili njenim saveznikom Bjelorusijom, bila bi gotovo "humanitarna misija". Cilj bi bio da se infrastruktura i stanovništvo zaštite "od nasumičnih napada".