Vlada Crne Gore nije odustala od malih hidroelektrana, niti onih na Morači, već ih stranim investitorima nudi kao mogućnost za ulaganja.
U petom izdanju brošure Investicione i poslovne mogućnosti u Crnoj Gori koju je pripremio Generalni direktorat za bilateralne poslove, ekonomsku i kulturnu diplomatiju Ministarstva vanjskih poslova, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, ulaganja u energetiku predstavljena su kao jedan od 13 sektora sa primamljivim uslovima za ulaganja, pišu Dnevne novine.
Uz objašnjenja ključnih procedura i zakonske regulative kojaprati ovu oblast, Vlada zainteresovanima nudi investiranje u buduću hidroelektranu Komarnica, četiri hidroelektrane na Morači, male hidroelektrane za nedostajuća 53 megavata(MW) struje, dvije solarne elektrane, zatim elektrane na biomasu te, eventulano, vjetroelektrane.
Kad je upitanju rijeka Komarnica, u dokumentu su navedene tehničke karakteristike hidroelektrane za koju je nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma 13. novembra prošle godine izdalo urbanističko-tehničke uslove za pripremu predloga multifunkcionalnog rezervoara, a u toku je rad na studiji izvodljivosti i uticaja na životnu sredinu ovog budućeg velikog energetskog projekta.
Hidroelektrane na Morači stara su zamisao koju su i prethodne vlade pokušale da uobliče i sprovedu u djelo. Ponuda za investitore ustvari je nastavak realizacije predloga detaljnih prostornih planova iz 2010. godine i javne rasprave koja je uslijedila, a kojima su predviđene hidroelektrane Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica sa ukupnom istalisanom snagom od238,4 MW i procijenjenom proizvodnjom od 616 gigavat časa (GWh) na godišnjem nivou.
Najveće od ovih postrojenja je HE Andrijevo jačine 127,4 MW, dok su ostale tri sa 37 MW istalisane snage. Prema istim proračunima starim već više od deceniju, izgradnja bi koštala oko 540 miliona eura. No, kako se navodi u brošuri, investitorima se daju odriješene ruke da predlože drugi način korištenja hidroenergetskog potencijala Morače.
Podsjećamo, nakon neuspjelog tendera 2011, projekat je bio „na čekanju” do 2015, kada je tadašnja Vlada potpisala Memorandum o razumijevanju sa Slovenijom i Turskom o razvoju projekta budućih elektrana. Godinu kasnije sprovedena su detaljna geotehnička i hidrološka istraživanja, a zatim je Vlada potpisala i ugovor sa kompanijom Northern International Cooperation (Norinco) za njihovu tehničku podršku. Na tender u novembru 2016. godine je pristiglo više predloga, ali su razmotreni samo oni Norinco-a za pet hidroelektrana na samoj Morači i još tri na njenim pritokama Mrtvici, Sjevernici i Maloj rijeci, te kompanije Bereket Enerdži za četiri hidroelektrane na glavnom toku.
„Vlada je u procesu evaluacije pristiglih ponuda i predloga. Međutim, još nije odabran ugovarač po DBOT (projekat izgradnja korišćenje prenos vlasništva) ili BOT (izgradnja korišćenje prenos vlasništva) sistemu. Nakon imenovanja ugovarača, za izgradnju će biti potrebno šest godina. Iako je Osnovnom tehničkom dokumentacijom predviđena gradnja četiri hidroelektrane ukupne instalisane snage od 238,4 MW, Vlada je voljna da razmotri nove tehničke predloge za bolja rješenja i performanse”, dodaje se u ovom segmentu.
Potencijalnim ulagačima iz inostranstva takođe su odriješene ruke za projekte malih hidroelektrana. Precizira se da za gradnju postrojenja do jednog MW instalisane snage nije potrebno konsultovati Zakon o prostornom planiranju i gradnji, niti poštovati posebne uslove, već Vlada može dati koncesiju na osnovu odobrene energetske dozvole. Nedostajući dio energetskog bilansa u ovom segmentu je 53 MW, što bi u ovom slučaju moglo značiti 53 nove male hidroelektrane.
Za solarne elektrane Briska gora između Ulcinja i Bara, te Velje brdo u Podgorici, budućim investitorima su date ključne informacije. Navodi se da će prva imati 250 MW instalisane snage, očekivanu godišnj u proizvodnju od 450 GWh, a biće građena u dvije faze. Takođe stoji da će „u narednom periodu biti finalizovani prostorno-planski preduslovi, kako bi se počelo s realizacijom projekta“. Ipak, ne navodi se da je aktuelna Vlada početkom marta stavila van snage dokument kojim je bilo predviđeno povećanje zone za izgradnju elektrane, te energetskog kapaciteta sa 118 na 262 megavata zbog uticaja na životnu sredinu.
Za solarnu elektranu Velje brdo u Podgorici završeno je usvajanje lokalne studije lokacije koja podrazumijeva gradnju ovog objekta čija će instalisana snaga biti 50 MW. Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) formiralo je komisiju koja priprema budući tender.
Osim ovih planiranih, MKI trenutno nadgleda rad na još pet solarnih elektrana za koje su date energetske dozvole, a čija je ukupna instalisana snaga2,2 MW i godišnja proizvodnja oko tri GWh.
Što se tiče vjetroelektrana, nakon Krnova i Možure, a koje je investirano 227 miliona eura, a godišnje proizvode oko 300 GWh, u avgustu 2019. je raspisan tender i za Brajiće na dijelu budvanske i barske opštine. Prije nešto više od godinu, Vlada je potpisala ugovor za izgradnju ove solarne elektrane od 100,8 MW instalisane snage, koja bi trebalo uskoro da počne. Prema planu, preostalo je 20,8 MW neiskorištenih potencijala energije vjetra.
Od biomase i do 4.200 GWh godišnje
Biomasa je ostala mala, ali potpuno neiskorištena prilika u kojoj bi strani investitori mogli da vide šansu. Kako su naveli, Crna Gora ima značajan potencijal u tom segmentu: ostaci iz šuma, drvne industrije, vinogradarstva, voćarstva, te plantaže brzorastućih biljaka. Smatraju da bi se na ovaj način moglo prizvesti i do 4.200 GWh struje na godišnjem nivou.
„Tražimo partnerske institucije i kompanije za transfer tehnologija za korištenje biomase, kako bi kreirali uslove za najbolje korištenje njenih potencijala u budućnosti”, pozvali su zainteresovane iz Vlade.