Ključna stavka “Maršalovog plana” je da će svi radnici u Crnoj Gori imati 17,5 odsto veću platu, već u prvom kvartalu naredne godine, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, gosti su emisije “Okvir” na TVCG.
Podsjetimo „Maršalov plan – Evropa sada“ predviđa da će od 1. januara 2022. godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje. Biće uveden neoporezivi dio zarade od 700 eura bruto, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, što bi, kako je procijenjeno, uticalo da prosječna plata do kraja naredne godine poraste na 700 eura. Predviđeno je i povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, a prosječne sa sadašnjih 530 na 700 eura.
Spajić kaže da “Maršalov plan” jeste hrabar i možda, kako kaže, građanima izgleda preambiciozan.
Naveo je da su i do sada sprovedene reforme i dobri potezi bili kritikovani.
“Svaki put dobri potezi i hrabri potezi prave puno buke”, kazao je Spajić i dodao da su uvijek oprečna mišljenja.
“Sjećate se da su u Skupštini bukvalno svi rekli da je budžet nerealan, a budžet smo i premašili”, kazao je Spajić i dodao da im je glavni cilj bolji životni standard građana.
“Ove mjere su usmjerene prvenstveno ka našoj mladosti, da im kažemo ostanite ovdje, ovo je samo prvi korak na napretku”, poručio je Spajić.
Milatović je kazao da će taj model rezultirati povećanjem ekonomske aktivnosti, odnosno kolača koji treba da se podijeli između poslodavca i radnika.
“Ove mjere stimulišu ekonomski razvoj i rad i usmjerene su na budućnost i na to da ljudi u ovoj zemlji ostanu”, naveo je Milatović i dodao da je cilj da se stimulišu mladi ljudi da ostanu Crnoj Gori.
“U prethodnih 10 godina minimalna zarada je povećana samo sa 190 na 222 eura. Opterećenje rada nikada nije smanjeno. Ova država je jako loše ekonomski vođena”, kazao je Milatović i dodao da “Maršalov plan” predstavlja promjenu koncepta ekonomije.
Milatović navodi da crnogorski građani žive na polovini prosjeka životnog standarda u EU.
On kaže da su zatekli stanje u ekonomiju koje je bilo jako loše, sa padom ekonomije u 2020. od 15 odsto.
“Jedna loša situacija je zahtijevala hrabre poteze”, poručio je Milatović.
Na pitanje čiju podršku očekuju, Milatović je kazao da su imali intevzivnu komunikaciju sa socijalnim partnerima. Naredne sedmice na Socijalnom savjetu će dodatno razgovarati o mjerama, kazao je Milatović.
“Generalno od svih tih aktera, sa svih strana plan je načelno vrlo dobro dočekan”, kazao je Milatović i dodao da očekuje podršku i parlamentarne većine. Kazao je i da su moguća unapređenja plana.
“Pozivamo i svakoga da doprinese unapređenju plana”, kazao je Milatović.
Ne ramišljaju o rekonstrukciji, vratili se da bi ostali
Govoreći o rekonstrukciji Vlade i tome da li će biti i u eventualno rekonstruisanoj Vladi, Milatović kaže da o tome ne razmišlja.
“Ja sam ubijeđen da će predsjednik Vlade i parlamentarna većina naći najbolji mogući način da se Vlada, koja je do sada pokazala izvanredne rezultate u ambijentu u kojem se nalazila u narednom periodu, davati bolje rezultate. Ja vjerujem da je taj dogovor, ne samo potreban, nego i moguć”, kazao je Milatović.
Spajić kaže kako pokušavaju da održe fokus na pravim stvarima, gdje će građani i država osjetiti progres.
“Mi želimo da ostanemo u ovoj državi. Mi smo se ovdje vratili da bi ostali. Mi od Crne Gore pravimo Singapur, da ne bi morali da se vratimo u Singapur”, kazao je Spajić.
Milatović kaže, kako je i njemu i Spajiću, lako da odu iz Crne Gore.
“Ja sjutra mogu da odem u London, on može da se vrati u Singaput. Mi sve što radimo, radimo kako bi svim građanima bilo bolje”, kazao je Milatović.
Rastom plata protiv rasta cijena…
Govoreći o rastu cijena, Spajić kaže da Crna Gora nema robne rezerve, te da je riječ o malom tržištu. Prva održiva mjera na srednji rok je, kako kaže, pravljenje nekih vrsta rezervi. Problem je, kako dodaje, naš visok trgovinski deficit.
“Kratkoročno mi možemo prvenstveno da podignemo životni standard građana i to je najbolji lijek za sve te probleme. Jer vi ako imate 450 eura minimalnu platu mnogo manje će vas pogađati rast cijena goriva od cent ili dva”, naveo je Spajić i dodao da Crna Gora ne zna koliko tačno uvozi i troši goriva, jer nemamo markiranje za gorivo.
“Mi prvo moramo da odradimo markiranje, pa onda predložimo promjenu akcizne politike, to pravi državnici rade, to pravi privrednici rade, a populizam je potpuno druga priča”, naveo je ministar finansija.
Milatović je saopštio da je realna minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori od 900 do 1.000 eura. Sa minimalnom platom od 450 eura, ti troškovi će, kako kaže biti pokriveni.
Milatović kaže da kao država sa velikom uvozom mi uvozimo i te cijene.