Trideset tri poslanika u novom skupštinskom sazivu nijesu dala saglasnost za uvid u bankovne račune, pokazuju podaci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), piše Dan.
Prema ovim podacima, kada je riječ o poslanicima vladajuće većine uvid u račune nije dalo devet poslanika najveće koalicije, odnosno Marko Milačić (nezavisni poslanik), Vladimir Joković i Milosava Paunović iz SNP-a, poslanici DNP-a Maja Vukićević i Milun Zogović, Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene, Jovan Vučurović, Jelena Božović, Radoš Zečević iz Nove, navodi Dan.
Kada je riječ o poslanicima koalicije „Mir je naša nacija”, saglasnost za uvid u bankovne račune nijesu dali Dragan Krapović i Vladimir Martinović. Iz poslaničkog kluba URA, saglasnost za uvid u bankovni račun nije dala poslanik Suada Zoronjić, ističe Dan.
Kada je riječ o poslanicima najjače opozicione partije, DPS-a, saglasnost za uvid nijesu dali Predrag Bošković, Jevto Eraković, Petar Ivanović, Halil Duković, Marta Šćepanović, Luiđ Škrelja, Vesna Pavićević, Miloš Nikolić, Nikola Janović, Daliborka Pejović, Branko Čavor, Bogdan Fatić, Danijel Živković i Predrag Sekulić, te poslanik Liberalne partije Andrija Popović.
Ni poslanici Socijaldemokrata Ivan Brajović, Damir Šehović i Boris Mugoša nisu dali saglasnost za u vid u svoje bankovne račune.
Uvid nijesu dali ni Ervin Ibrahimović i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke, te poslanik SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, naglašava Dan.
Zoran Vujičić iz Građanske alijanse navodi da odgovoran odnos poslanika prema građanima koji su ih izabrali, između ostalog, pokazuje se i transparentnošću svog rada koji podrazumijeva davanje nauvid imovinskog kartona i saglasnost na provjeru njihovih bankovnih računa.
“Informacija da 33 poslanika nisu dala saglasnost na uvid u bankarske račune zabrinjavajuća je pojava koja pokazuje stepen nepovjerenja u institucije sistema, kao i samog odnosa prema građanima koji su ih birali. A povjerenje se izgrađuje poštovanjem i jednakom primjenom zakona za sve. Stoga je uloga poslanika upravo da pokaže građanima da polazeći od sebe šalju jasnu poruku da su tu zbog njih i da nema šta da kriju, sa jedne strane, a, sa druge, da podstaknu i druge javne funkcionere da urade isto. Samo na ovaj način se stiče povjerenje, jačaju institucije, što u krajnjem povećava funkcionalnu vladavinu prava čemu svi težimo”, jasan je Vujičić.
Član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Zlatko Vujović istakao je da dozvola za uvid u račune nije obaveza, već samo opcija da javni funkcioner omogući Agenciji pristup podacima, navodi Dan.
“Prema tome, riječ je o nečemu što je kontroverzno zato što prilikom uvida neko ko provjerava može da provjerava ne samo prihode već i rashode, a predmet kontrole nisu rashodi. Kontroliše se da li su prijavljeni svi prihodi i da li su pribavljeni na zakonit način. Mislim da bi trebalo da se prilikom davanja dozvole za uvid u račune omogući samo uvid u prihode, zato što ako imate podatke o nečijim rashodima, ti podaci mogu da se zloupotrijebe. Znate njegove navike, gdje je bio, kako i koliko je trošio, a to nije predmet nijedne agencije u svijetu. Često su javni funkcioneri stavljeni u negativan kontekvt, ako ne daju uvid, kao da je to međunarodni standard, a to ipak nije”, kazao je Vujović.
Nema kartona Božene Jelušić
Za poslanika Nove Dejana Đurovića poslednji imovinski karton objavljen je 2017. godine, i u njemu nije dao saglasnost za uvid u bankovni račun. Kako piše Dan, slična situacija je i sa poslanicima DPS-a, Jovankom Laličić i Abazom Dizdarevićem, čiji su poslednji kartoni objavljeni 2018, odnosno 2019. godine, kada takođe nisu dali saglasnost za uvid u račune.
Na sajtu ASK-a nije bilo moguće pronaći imovinski karton poslanika URA Božene Jelušić, zaključuje Da.