Crnogorski bankarski sistem je, potpomognut mjerama za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavirusa, dobro odreagovao na vanredne okolnosti i pokazao stabilnost i sigurnost, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
"Stanje u crnogorskom bankarskom sistemu je stabilno, na šta ukazuju svi relevantni pokazatelji Centralne banke (CBCG). Pandemija je svakako uticala na rad banaka, odnosno usporila njihovo redovno poslovanje, što se ogleda u sporijem rastu kreditnog portfolia, kao i značajnom smanjenju nivoa depozita od početka godine", rekli su iz Odbora agenciji Mina-business.
Oni su dodali da su u vanrednim okolnostima kao što je pandemija koronavirusa, takve reperkusije očekivane.
U Odboru smatraju da crnogorskom bankarskom sistemu treba više specijalizacije, jer je dominantno sastavljen od univerzalnih banaka, iako svaka od njih na svoj način nalazi mjesto na tržištu i ima neku svoju zonu uže specijalnosti.
"Za pospješivanje konkurencije nije nužno povećati broj banaka. Često je učinkovitije imati jake banke sa ozbiljnom i raznovrsnom ponudom, koje prate savremene trendove, posebno u dijelu online bankarstva, te stvoriti regulatorne pretpostavke da se sistem razvija u tom pravcu", objasnili su iz Odbora.
Oni su podsjetili da su u posljednje vrijeme dvije banke otišle u stečaj, dok su još dvije akvizirane od postojećih, tako da dodatna banka u smislu broja ne bi bila iznenađenje.
"Ukoliko bi neko i imao interes da u ovom trenutku otvara novu banku u Crnoj Gori i ukoliko bi CBCG dala pozitivno mišljenje na takvu investiciju, duboko vjerujemo da bi daljem razvoju bankarskog sistema mogla doprinijeti isključivo renomirana bankarska grupacija", saopštili su iz Odbora.
Oni su kazali da u ovoj godini crnogorski bankarski sistem očekuje projekat analize kvaliteta aktive (AQR), koji vodi CBCG uz anganžman revizorske kuće Ernst&Young.
"To će biti veoma zahtjevan projekat koji bi trebalo da utvrdi stepen kvaliteta bankarskog sistema. Uz to nas čeka i završetak trećeg moratorijuma i, nadamo se, vraćanje u redovan ritam poslovanja, što će u mnogome zavisiti od turističke sezone i brzine oporavka privrede generalno", rekli su predstavnici Odbora.
Oni smatraju da će od rezultata ta dva faktora zavisiti i brzina oporavka bankarskih operacija, jer banke sa jedne strane utiču na privredni oporavak i tempo njegovog rasta, ali sa druge, kao učesnici na tržištu, itekako osjećaju sve negativne posljedice recesije.
"Jedna od najvećih u skorijoj istoriji se upravo desila tokom prošle godine", podsjetili su iz Odbora.
Oni su kazali da je pred bankarskim sektorom još jedna izazovna godina, koja bi ujedno trebalo da bude i godina oporavka privrede i bankarskog sistema, koji je ipak dosta naučio iz krize 2008. godine i prilično dobro odreagovao na okolnosti i izazove sa kojima se sada suočio.