Odluka predsjednika Mila Đukanovića da vrati na ponovno odlučivanje Skupštini zakone koji su usvojeni 29. decembra, odgovoran je odnos prema činjenici da su zakoni usvojeni bez kvoruma i sa 40 poslanika, kazao je u intervjuu za Dnevne novine poslanik SD-a Damir Šehović.
Kako je istakao, o posljedicama koje će nastupiti zbog toga što jedan broj ekonomskih zakona neće početi da se primjenjuje trebalo je da razmišljaju oni koji su se opredijelili da sprovedu pravno nasilje, pišu Dnevne novine.
“Insistirajući na održavanju sjednice po svaku cijenu, bez kvoruma i potrebne većine, tako da je odgovornost isključivo na njima. Zato Vlada i parlamentarna većina, a ne predsjednik države, duguje izvinjenje radnicima, bankarskom sistemu i privrednicima, zbog insistiranja na održavanju nelegalne sjednice “na silu” i neprihvatanja konstruktivnog predloga opozicije da radimo po dnevnom redu koji je na vrijeme utvrđen od strane predsjednika parlamenta”, izjavio je Šehović.
Kako je kazao za Dnevne novine, najveći ekonomski izazov nove Vlade je to što nas nije ubijedila da ima jasnu percepciju o tome šta su joj ekonomski prioriteti za narednu godinu, niti viziju kako da te prioritete ostvari:
"A bez toga teško da možemo biti optimisti da će se napraviti neki značajniji ekonomski iskorak u godini prepunoj izazova koje kao mala otvorena ekonomija trpimo, jer spadamo u red jedne od najpogođenijih privreda zdravstvenom krizom, budući da su nam prihodi od turizma, na koje otpada čak 25 odsto GDP-a, drastično smanjeni zbog suočavanja sa posljedicama virusa COVID-19.", jasan je on.
Tako smo umjesto obećanih, kako je ocijenio za Dnevne novine, na sva zvona najavljivanih ekonomskih reformi, dobili novo “tajno ali organizovano” zaduženje, predstavljeno kao „spas” za ekonomiju, a realizovano od strane onih koji su, između ostalog, i došli na vlast na kritici politike navodnog pretjeranog zaduživanja prethodne vlasti. A umjesto najavljenog “oslobođenja” i “ozdravljenja” naših preduzeća, Vlada nas je već u dvadesetom danu svog mandata, bez ikakvih ozbiljnijih analiza, “preko koljena” praktično “oslobodila” nacionalne avio-kompanije, koja je do sada prevezla blizu 10 miliona putnika, od čega godišnje preko 650.000.
Na pitanje Dnevnih novina o gašenju MA kaže:
"Ishitrena odluka o gašenju Montenegro Airlinesa, posebno na način na koji je to učinjeno “na dugme” praktično, nerazumna je i pogrešna, sa nesagledivim posljedicama na turizam i cjelokupnu našu ekonomiju.
Crna Gora je, sa stanovišta međunarodnog tržišta,tipična avio-destinacija, o čemu najbolje govori korelacija broja turista sa tržišta koji posjete našu državu u odnosu na saobraćaj koji obavlja avio-kompanija ka tim tržištima. Oko 60 odsto gostiju je u Crnu Goru došlo iz država kojima je naša destinacija isključivo vazduhoplovno dostupna.
Čak i da je trebalo napraviti novu kompaniju, a vjerujem da nije jer je skuplje ukinuti kompaniju i osnovati novu, umjesto zadržati postojeću sa potrebnim investicijama, onda je to trebalo učiniti na drugačiji način, po proceduri koja je uobičajena kada nova nastaje na temeljima stare kompanije."
A da li nova vlast treba da istraje na elektronskoj fiskalizaciji, Šehović je ocijenio:
"Benefiti od elektronske fiskalizacije su brojne, počev od očekivanog smanjenja sive ekonomije i nelojalne konkurencije, preko bolje naplate prihoda, do podizanja svijesti svijesti građana o važnosti poreske discipline. Kako je riječ o sistemski važnoj, ali i kompleksnoj i zahtjevnoj aktivnosti, cijenim da je opravdano izlaženj e u susret zahtjevu privrede da se ostavi prelazni period od pet mjeseci u kome je ostavljena mogućnost izbora načina evidentiranja prometa proizvoda odnosno usluga, uz obavezu primjene online fiskalizacije u realnom vremenu od sredine godine."
Nova vlast će, kako navode Dnevne novine, predložiti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji. Da li će SD, kao žestoka opozicija novoj vlasti, podržati te zakone, on je istakao:
"Imovina javnih funkcionera jeste javno dostupan podatak, te stoga ne vidimo niti jedan razlog zašto bi bilo ko imao problem da se utvrdi i njeno porijeklo za sve, ili za neke slučajeve koji bi zakonom bili jasno definisani. Naravno, takav zakon mora biti izrađen u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima, kako ne bi postao pogodan instrument za sprovođenje političkog ili bilo kojeg revanšizma, koji je inače sve prisutniji i očigledniji.
Sa pitanjem lustracije je slično, samo po sebi naravno da ima svrhu, ali je pitanje na koji način će ista biti normirana. Pritom moramo primijetiti da sadašnjoj vlasti, koja slavodobitno najavljuje lustraciju, ima značajan broj ljudi koji su decenijama unazad bili na istaknutim političkim pozicijama, i to u vremenu kojim se nikako ne možemo ponositi, te bi kao takvi i sami trebali da budu predmet lustracije odnosno preispitivanja. Kako budu postajali svjesniji te činjenice, vjerujem da će neki od njih tražiti zaklon od lustracije a ne zakon o lustraciji." - zaključio je Šehović za Dnevne novine.