Goran Knežević, ekonomista u oblasti bankarstva i mikrofinansiranja za MONDO otkriva izazove sa kojima se suočio sektor bankarstva usljed pademije koronavirusa, da li su standardi za podizanje kredita pooštreni zbog cjelokupne situacije, te očekivanja za naredni period.
Godina koja je na izmaku, po mnogo čemu je bila specifična, ali čini se da je ekonomija zajedno sa privredom osjetila direktne posljedice koronavirusa. Potražnja za kreditima se, međutim, početkom godine privremeno smanjila, ali se kasnije vratila u normalu.
"Kada je u pitanju tražnja za kreditima možemo reći da se tražnja sa izbijanjem pandemije na kratak period smanjila da bi se nakon svega par mjeseci vratila u normalu. Pretpostavljam da je pad tražnje prije svega prouzrokovala kratkoročnim “strahom” i smanjenom obilnošću građana ali i realno manjoj potrošnji u periodu dok su na snazi bile stroge mjere suzbijanja pandemije koronavirusom. Dakle, potražnja za kreditima se nakon kratkoročnog pada vratila u normalu" , istakao je Knežević za MONDO.
Značajan uticaj na finansijske institucije, banke i MFI imao je moratorijum na otplatu kreditnih sredstava, pa su sada standardi za podizanje kredita u određenoj mjeri pooštreni.
"Moratorijum na otplatu kreditnih sredstava je svim mikrofinansijskim institucijama i bankama smanjio potencijal za otplatu kreditnih sredstava. Na par mjeseci obustavljena svu sva plaćanja po osnovu otplate kredita, te se potencijal za odobrenje novih kredita značajno smanjio. Sa druge strane klijentima je moratorijum dao vremena da izvrše blagu konsolidaciju svog finansijskog stanja kako bi se nakon isteka istog vratili u proces redovne otplate kredita. Ono što je po mom skromnom mišljenju možda neadekvatno definisano u ovoj mjeri je primjena moratorijuma na kompletni kreditni portfolio, bez obzira na realnu ugroženost odnosno neugroženost klijenta. Dakle, mišljenja sam da moratorijum ne bi trebao biti univerzalno pravo svakog klijenta, već pravo onih klijenata čiji se potencijal za otplatu kredita, zbog pandemije korona virusa, realno smanjio" , kazao je Goran Knežević za MONDO.
Sa druge strane, on je naveo da kod fizičkih lica uglavnom dominiraju potrošački krediti, dok su kod pravnih lica to najčešće krediti za likvidnost.
"Što se tiče vrste kredita dominantni su potrošački krediti, za kupovinu razne vrste robe, dok su kod pravnih lica dominantni krediti za likvidnost. Mislim da vrstu kredita diktira i trenutna situacija smanjene likvidnosti u privredi, ali i manja kupovna moć dijela građana, koji usljed smanjenja kupovne moći pojedine robe sada kupuju uz pomoć brzih kreditnih sredstava" , naglašava Knežević za MONDO.
Sveukupni utisak o uzbudljivoj 2020.godini u bankarskom sektoru, kako je ocijenio, povezuje sa drastičnim efektima virusa kovid-19.
"Kao i sve branše i bankarski sektor se u 2020. godini suočio sa izazovom sa kojim se do sada nije susrijetao. Pandemija koronavirusa je paralisala privredu Crne Gore i ukazala na sve njene slabosti. Turizam i ugostiteljstvo, kao najvažnija privredna grana je drastično pogođena usljed nemogućnosti odvijanja turističkog prometa. Gubitak velikih prihoda automatski se reflektovao na smanjenje likvidnosti, te je bankarski sektor bio primoran da vrši restrukturiranje kredita svojih klijenata, od kojih su mnogi drastično pogođeni efektima pandemije koronavirusa. Kreditiranje novih investicija je za kratak period bilo gotovo obustavljeno i komplet sistem se bavio restrkturiranjem i pronalaženjem načina da se na što bezbolniji način izađe iz problema."
Prognoze za narednu godinu i nisu najoptimističnije, uzimajući u obzir čitav period od početka godine do danas, pa nas posljedice ekonomske krize tek očekuju.
"Na žalost uticaj ove 2020. godine, koja je bila jedinstvena po mnogo čemu osjetiće se i u narednim godinama, jer će veliki broj klijenata osjetiti posljedice ekonomske krize koja je pred nama. Dakle, možemo reći da je ova godina bila možda i najizazovnija godina do sada, te da se u narednim godinama očekuje da se privreda stabilizuje, a samim tim i bankarski sistem vrati u optimalnu formu. Banke dijele sudbinu privrede jedne zemlje, te će sigurno tako biti i kod nas, od stepena oporavka privrede zavisiće i performance finansijskih institucija u Crnoj Gori" , zaključio je Goran Knežević za MONDO.