Investiciono-razvojni fond (IRF) plasirao je, od izbijanja krize izazvane pandemijom koronavirusa do danas, gotovo 170 miliona eura crnogorskoj privredi, saopštio je predsjednik Odbora direktora te institucije, Zoran Vukčević.
"To je značajno iznad našeg plana, pa ćemo zasigurno premašiti rekordnu prošlu godinu. Mi ćemo iskoristiti sve naše kapacitete i mislim da će nas naši međunarodni partneri podržati i u narednom periodu kao što su do sada”, kazao je Vukčević za Infobiro.
On je rekao da se nada da će dobiti i finansijsku pomoć od države, što bi im pružilo dodatni impuls da izađu u susret svim crnogorskim preduzećima i preduzetnicima.
Vukčević je rekao da su u toku pregovori sa Evropskom investicionom bankom.
Prema njegovim riječima, pregovori za određeni broj aranžmana su u završnoj fazi, dok će sa ostalim pregovorima Fond nastaviti tokom avgusta i početkom septembra.
"Tu je naravno i Evropski investicioni fond, razgovaramo i dalje sa Bankom za razvoj Francuske, te Bankom za razvoj Savjeta Evrope i Kineskom bankom za razvoj. Međutim, situacija u kojoj se mi nalazimo je sutuacija u kojoj se nalazi čitav svijet i to su adrese kojima se obraćaju sve zemlje”, naveo je Vukčević.
On smatra da zbog toga treba biti strpljiv da bi se stvorile pretpostavke da od tih institucija dobiju adekvatne odluke.
Budući da su sredstva za period tekuće godine gotovo obezbijeđena, u ovom trenutku je od presudnog značaja nalaženje sredstva za cijelu narednu, po svemu sudeći ključnu, godinu.
"Smatramo da će već od februara, kada nastaje odloženo dejstvo negativnih efekata koronavirusa, naša uloga biti još zahtjevnija i izazovnija - pomoć crnogorskim preduzećima i u narednoj godini", dodao je Vukčević.
IRF je krajem jula u okviru Vladinog trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, formirao set novih kreditnih linija za podršku turizmu, djelatnosti koja će po njihovim procjenama preterpjeti najveće posljedice usljed pandemije.
Turističkoj privredi su na raspolaganju kreditna sredstva za završetak postojećih investicija, ali i za nova ulaganja, kao i kreditna linija za obrtna sredstva koja se može koristiti i za isplatu plata. Turistički privrednici mogu da računaju i na reprogram kreditnih linija sa novim grejs periodom do dvije godine.
Zahtjevi su, kako je rekao Vukčević, već počeli da pristižu.
"Sada nas očekuje možda najteži dio - kada i na koji nabolji način da odreagujemo da turističkoj privredi omogućimo kredite. Već smo odobrili oko deset kredita koji su usmjereni prije svega ka turističkoj privredi, radi se intenzivno kada su u pitanju reprogrami", ocijenio je Vukčević.
Ni ostale privredne grane nijesu zapostavljene. U prvom redu, tu je pomoć poljoprivredi.
"Pored postojećih kreditnih linija obezbijeđena je kreditna linija za likvidnost, koja omogućava preduzetnicima iz te oblasti da dobiju kredit do 20 hiljada eura sa grejs periodom od 12 mjeseci i da u tom periodu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja subvencioniše kamatu”, precizirao je Vukčević.
Takođe, planiran je i reprogram iz oblasti poljoprivrede i poljoprivrednim proizvođačima takođe do 12 mjeseci kako bi mogli da poboljšaju svoju likvidnost.
“Isto tako obezbijeđeni su i krediti iz drugih oblasti kao što je proizvodnja. Tu su naravno kreditne linije koje se odnose na zanatstvo i na podsticaj preduzetništva. Tako da mi imamo 36 kreditnih linija koje su prije svega fokusirane na podršku crnogorske ekonomije", naveo je Vukčević.
Vukčević, koji je inače bio član tima za kreiranje Vladinog trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, kazao je da je višemjesečni rad tog tima rezultirao serioznim paketom mjera koji je obuhvatio kako ekonomski tako i socijalni aspekt.
"Mi smo generalno morali da se suočimo sa tri problema - prvi, kako održati ukupan fiskalni sistem u Crnoj Gori, drugi je socijalni aspekt zaštite građana i treći aspekt je ekonomski, odnosno, kako i na koji način utvrditi polaznu osnovu da bi se održala prije svega ekonomska aktivnost na mogućem nivou, ali istovremeno da se obezbijede pretpostavke za dalji rast i razvoj", objasnio je Vukčević.
Pandemija je pokazala da je problematično oslanjanje crnogorske privrede na turizam, uzimajući u obzir da ta privredna grana čini 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Definisali smo ukupan ekonomski razvoj koji će biti usmjeren ka tome da se dugoročno stvari postave sa aspekta obezbjeđivanja prije svega uslova za izmjenu ekonomske strukture, i čini mi se da je ova situacija upravo usmjerena ka tom pravcu – da nam pomogne da ubrzamo proces promjene finansijske strukture u Crnoj Gori", poručio je Vukčević.
Stoga, krizu koja je po njegovoj ocjeni specifična po mnogo čemu, u prvom redu treba gledati kao na šansu koja će u krajnjem omogućiti dalji ekonomski rast.
"Kada sa ekonomskog aspekta gledamo onda se njena specifičnost ogleda u tome što kriza nastaje i na strani tražnje i na strani ponude. I na jednoj i na drugoj strani imamo pad, što je nezabilježeno u ljudskoj istoriji. Kao i svaka kriza i ova je šansa za promjene i treba je na taj način doživljavati. Mislim da imamo potencijala za to, i kada su u pitanju naši prirodni i proizvodni resursi, ali i kada su u pitanju kadrovski resursi, odnosno naši preduzetnici”, rekao je Vukčević.
On je dodao da su, ipak, isto tako značajni strani investitori koji će doprinijeti prije svega transferu znanja koji bi mogao da omogući jedan kvalitetno novi fokus kada je u pitanju biznis i unapređenje ukupne ekonomije Crne Gore.