Crna Gora danima broji najviše slučajeva oboljelih od koronavirusa u odnosu na broj stanovnika, a "corona free" period nije trajao dovoljno dugo da turizam osjeti bilo kakvo poboljšanje
Domaća ekonomija suočava se sa vjerovatno najvećom krizom posljednjih godina. Turizam, glavna grana crnogorske privrede, ove godine definitivno je zbog pandemije najlabaviji stub na koji se možemo osloniti, a posljedice se već uveliko osjećaju.
Iako je Vlada prilikom obrazlaganja rebalansa budžeta prognozirala da će pad turističkog prometa biti oko četrdeset odsto, nezavisni stručnjaci tvrde da će taj procenat biti mnogo veći.
"Koliko se sjećam, ta prognoza je ušla u javnost prilikom obrazlaganja državnog budžeta, čini mi se prije više od mjesec dana. Situacija se, nažalost, promijenila na gore. Svi bi željeli da se to dogodi, ali je cilj suviše lijep da bi bio realan. Žao mi je što moram reći da je realan mnogo veći pad turističkog prometa", kazao je ranije za "Dan" profesor Rade Ratković.
Uprkos činjenici da su brojni hoteli snizili cijene i do pedeset odsto, benefit od toga je skoro neosjetan, s obzirom na to da je u Crnoj Gori regostrovano samo osam odsto turista u odnosu na procenat za isti period prošle godine.
Sa druge strane, čini se da je veći broj turističkih privrednika koji cijene nisu smanjivali, pa se tako na brojnim plažama ležaljke izdaju po istim cijenama kao u vrijeme najboljih sezona, iako je činjenica da su domaći turisti, na koje se ova grana privrede još jedino može osloniti, mnogo niže platežne moći nego posjetioci iz inostranstva.
Takođe, brojni hoteli i ostali turistički objekti zbog krize nisu ni otvoreni ili rade sa minimalnim kapacitetima, što se odražava ne samo na njihov profit, već i na veliki broj sezonskih radnika koji ovog ljeta neće biti u prilici da zarađuju.
Zbog zatvaranja granica, broj letova je manji za 95 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a granice za dva naša najveća tržišta, Srbiju i Rusiju, zatvorene su još od samog početka krize, dok se od turista koji su u zemlju počeli da ulaze nakon što smo se proglasili državom bez korone, nismo baš mnogo "ovajdili".
Osim toga, mjere četrnaestodnevnog karantina pri povratku iz Crne Gore u zemlje koje su nam otvorile granice nisu baš motivacija da se ovamo uopšte putuje.
Turistički poslenici pribojavaju se da će turisti ipak odabrati Albaniju, gdje su cijene oborene i preko pedeset odsto, odnosno prilagođene džepu domaćeg turiste što je, kako ističu, u našoj zemlji neizvodljivo jer preduzetnicima nisu date olakšice koje bi mogle oporaviti ovaj sektor.
Profesor Ratković smatra da bi Vlada trebala da produži mjere regresiranja plata ili dijela plata, smanjenja ili ukidanja nekih poreskih davanja, moratorijuma otplate anuiteta, povoljno kreditiranje uz podsticanje banaka – kreditora, a privreda treba da aktivira sve svoje rezerve, kako bi dala što je moguće veći doprinos i na taj način pokušala da makar djelimično oporavi stanje.
Nade su se polagale u famozni treći paket za oporavak privrede, ali njemu se svaki trag još od aprila gubi i nema nikakvih najava da će ga Vlada Crne Gore predstaviti u skorije vrijeme.
Podsjećamo, premijer Duško Marković je još početkom juna kazao da "Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) ima zadatak da nađe najbolje rješenje za pokretanje ekonomije, otvaranje granica i dolazak turista" i najavio treći paket ekonomskih mjera za kraj maja, najkasnije prvu sedmicu juna. Na kraju jula očigledno preostaje da se jednostavno odustane od očekivanja da se ovo obećanje ispuni, a privrednicima ostaje da sami pronalaze rješenje.
Ko preživi, pričaće - i o koroni i o ekonomiji.