osadašnji Vladin paket socijalnih i ekonomskih mjera je veoma dobro osmišljen i usmjeren onima kojima takva vrsta pomoći najviše treba, a u trećem paketu mjere bi morale biti usmjerene prvenstveno na preduzetnike, mala i srednja preduzeća
To je saopštio profesor Ekonomskog fakulteta Milan Lakićević.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da Vladine mjere moraju uključivati i one na rashodnoj strani - prije svega racionalizaciju javne potrošnje - smanjenje raznih vrsta rashoda, među kojima su i plate javnih funkcionera, troškovi putnih naloga, službena vozila i njihovo održavanje, troškovi goriva, zakupa objekata za potrebe državne administracije.
“Jedna od mjera od koje se u budućnosti očekuje značajan efekat je oporezivanje nelegalno stečenih prihoda. Uvođenje ovog oblika poreza na imovinu je nešto što u ovom momentu zahtijeva najveći politički konsenzus i što nije nepoznato u poreskoj praksi zemalja Evropske unije (EU), rekao je Lakićević.
On je kazao da bi u trećem Vladinom paketu mjere morale biti usmjerene prvenstveno prema najranjivijim.
“Mislim prije svega na preduzetnike, mala i srednja preduzeća. U većini slučajeva, njima je naredbom bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti što dovodi u pitanje njihovu egzistenciju i mogućnost nastavka poslovanja”, dodao je Lakićević.
On smatra da bi bilo racionalno i svrsishodno te ekonomske subjekte osloboditi većine lokalnih i državnih taksi i parafiskaliteta, ali i zakonski uvesti određena poreska oslobađanja u narednom periodu.
“Značajan finansijski podsticaj treba obezbijediti turizmu i poljoprivedi. U trećem paketu trebalo bi da se nađu i mjere kojima se rokovi plaćanja poljoprivrednim proizvođačima skraćuju na maksimalno 15 dana, kao i preduzimanje mjera kojima bi država obezbijedila ili garantovala otkup viškova proizvoda, kao i njihovo skladištenje i eventualno preradu”, objasnio je Lakićević.
On je dodao da bez obzira na proklamovanu politiku otvorenog tržišta, smatra da treba osmisliti regulatorne mjere kojima bi se dodatno zaštitili domaći proizvođači, makar u dijelu sprečavanja prevelikog uvoza hrane, za koju često nije sigurno da je boljeg kvaliteta nego domaći proizvodi.
Lakićević smatra da su odluke, mjere i aktivnosti Vlade, Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT) i državnih organa u cilju sprečavanja pandemije izazvane virusom bile pravovremene, efikasne i brze, a da su rezultati mnogo bolji od onoga što se na početku očekivalo.
“Kada to kažem ne mislim samo na mjere zdravstvene zaštite, već na sve aktivnosti koje su bile usmjerene na očuvanje sistemske stabilnosti. Globalna pandemija je izuzetno veliki izazov i za mnogo razvijenije države”, dodao je Lakićević.
On je rekao da se pokazalo da su prednosti malih sistema na najbolji način iskorišćene u Crnoj Gori.
Na pitanje da li Crna Gora mora mijenjati ekonomski model - od usluga ka proizvodnji kako bi izbjegla zavisnost i u kom pravcu taj model treba da ide Lakićević je rekao da postoje dvije zablude iz prošlosti.
“Prva, da se državnom imovinom ne može efikasno upravljati i da sve privredne sisteme treba što prije privatizovati, odnosno da će novi vlasnici obezbijediti veću ekonomsku efikasnost u svakom slučaju”, objasnio je Lakićević.
On je dodao da je jasno da neki poslovni sistemi nijesu morali biti privatizovani po svaku cijenu i da je država mogla njima veoma efikasno upravljati.
“Druga zabluda je da Crnoj Gori ne treba industrija prije svega teška i da u segmentu industrijske proizvodnje Crna Gora ne može biti konkurentna, jer značajno zaostaje u tehnološkom pogledu. Model našeg privrednog razvoja zasnovan je prije svega na rastu tercijalnog sektora – sektora usluga pri čemu je strateška privredna grana turizam”, naveo je Lakićević.
On je rekao da nema ni jedne zemlje u svijetu koja je bogata a čija je jedina strateška grana privrednog razvoja turizam.
“Turizam, sam po sebi, nosi vrlo visok rizik koji je uslovljen klimatskim, bezbjednosnim, zdravstvenim i drugim faktorima na koje je vrlo teško uticati. Sa druge strane, radi se o nisko akumulativnoj grani što može biti prepreka značajnijem privrednom razvoju”, kazao je Lakićević.
Iz tih razloga, kako smatra, sasvim je ispravan stav u kome treba preispitati postojeće strategije i budući ekonomski model koncipirati tako da pored turizma i poljoprivrede treba raditi na obnavljanju i jačanju prerađivačke industrije.
Takođe, smatra da Crna Gora ima velike šanse i u oblasti teške industrije kao što su energetika i rudarstvo.
“U današnje vrijeme primijetan je trend migracije industrijskih društava prema postindustrijskom društvu, što se ogleda u snaženju sektora usluga. U tome vidim posebnu šansu Crne Gore”, dodao je Lakićević.
Najvažniji zadatak Vlade, kako bi izbjegli otpuštanje radnika i gašenje firmi, je stvaranje sistemskog ambijenta koji će omogućiti razvoj sloboda i preduzetništva, stvoriti tržišni ambijent koji omogućava zdravu konkurenciju bez privilegovanog statusa, ali i određeni intervencionizam u onim oblastima i sektorima gdje je to neophodno.
“Stvaranje zdravog sistemskog ambijenta pretpostavlja jačanje vladavine prava, jačanje institucija, povećanje poreske discipline. Moram priznati da to nije samo zadatak Vlade već svih nas i da sve ovo u značajnoj mjeri zavisi od toga koliko smo spremni da se mijenjamo i da prihvatimo zajedničke vrijednosti”, naveo je Lakićević.
Lakićević smatra da nije za očekivati da će doći do značajnijeg narušavanja finansijske stabilnosti ukoliko ne bude novih izazova i udara na budžet i ako se ekonomske aktivnosti vrate u normalu.
“Kad kažem pod uslovom da ne bude iznenađenja, mislim i na državne garancije čijim aktiviranjem bi mogli da nastanu veliki problemi. U teoriji finansija postoji jedna teorija koja kaže da visok nivo duga može uticati na racionalnije, pravovremenije i opreznije donošenje operativnih odluka poredeći to situacijom kada menadžeri 'sjede dosta blizu vatri'”, dodao je Lakićević.
U tom slučaju, kako smatra, njihova pažnja mora biti maksimalna, što utiče na efikasnost donošenja odluka.
Odlaganje poreskih obaveza ili određena poreska oslobađanja koja su uslovljena aktuelnom situacijom su, kako smatra Lakićević, sasvim opravdana i primjerena, za razliku od nekih ranijih perioda kada ona i nijesu bila neophodna i svrsishodna.
“Očigledno je da će pandemija dovesti do smanjenja ekonomskih aktivnosti, a samim tim i do pada javnih prihoda. U cilju rješavanja ovog problema trebalo bi razmišljati u pravcu kako smanjivati javne rashode i kako povećati privatnopravne javne prihode, koji su, po mom mišljenju, nedovoljno iskorišćeni”, naveo je Lakićevič.
Takođe, kako smatra, treba insistirati na principu vertikalne pravičnosti, odnosno na principu da poreski obveznici koji imaju veću ekonomsku snagu budu više oporezovani.
“U politici oporezivanja, po mom mišljenju, treba napustiti pristup u kom 'male cijedimo, a velike ljubimo'", zaključio je Lakićević.