Ekonomija

Priliv stranih investicija 50,5 miliona eura, najviše iz SAD-a i Rusije

Autor mondo.me Izvor Dnevne novine

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u januaru je iznosio 50,5 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 8,4 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG)

Izvor: MONDO/Predrag Vujić

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u januaru je iznosio 42,1 milion eura, što je 4,9 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

“Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 14,5 odsto manji nego u uporednom periodu, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja”, navodi se u Biltenu Centralne banke.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 1,3 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 7,1 milion.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 23,2 miliona eura, što čini 45,9 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 8,7 miliona eura, a u preduzeća i banke 14,5 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 25,3 miliona eura ili 50,1 odsto ukupnog.

Kako je navedeno u izvještaju Centralne banke, u našu državu u januaru su ulagale Belgija, Holandija, Kosovo, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Švajcarska, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ukrajina i Velika Britanija.

Iz SAD-a, investirano je 8,5 miliona eura, ali zbog povjerljivosti podataka nije tačno navedeno u koju oblast je najviše uloženo. Objelodanjeno je samo da je u nekretnine uloženo 605.000 eura.

Slijedi Rusija sa ulaganjem u januaru od 3,7 miliona eura. Od tog iznosa 2,2 miliona eura je uloženo u oblast nekretnina.

Na trećem mjetu, sa investicijom od 3,3 miliona eura je Velika Britanija.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iz Velike Britanije iznosio je 3,1 milion eura.

Kada j e u pitanju region Srbij a je nešto više od pola miliona uložila u nekretnine, a skoro 120.000 eura kroz formu interkompanijskog duga.

Kada je u pitanju Kosovo, ulaganja su iznosila 603.000 eura, ali zbog povjerljivosti podataka više informacija nije objavljeno.