Ekonomija

KATASTROFIČNA PROGNOZA: Najgora recesija je tu, i novi soj siromašnih

Autor mondo.me Izvor mondo.rs Izvor SRNA

Najgora od svih recesija je stigla, upozoravaju glavni ekonomisti Unikredit (Unicredit) grupe, koji prognoziraju pad svetskog BDP-a od 6% u 2020 godini.

Izvor: Tanjug/AP Photo/Mauro Scrobogna/LaPresse

Među najteže pogođenim zemljama je Italija gdje će, procjenjuje se, ove godine BDP-a opasti za 15%.

Jedan od očiglednih efekata korona virusa procjenjuje se biće opšte osiromašenje stanovništva. Rizik je da će stopa siromaštva i dalje rasti, s potpuno različitim parametrima.

Novi siromasi se razlikuju se od tradicionalnih, ljudi koji imaju inače najniže plaćene poslove ili rade tek povremeno, jer su to sada ljudi koji su do prije mjesec dana imali normalna primanja i posao.

Prema studiji Banke Italije, oko 260 hiljada porodica moglo bi pasti u siromaštvu ako bi vanredna situacija trajala dva mjeseca. Broj bi se trebao povećati na 360 hiljada ukoliko se pandemija nastavi.

Suočena s ovim brojevima italijanska vlada je pokrenula hitne mjere koje idu u pravom smjeru, ali nažalost neće biti dovoljne: povećanje primanja porodica i radnika, pomoć kroz mreže socijalne zaštite, jednokratna naknada u iznosu od 600 eura za samostalne privatnike i radnike, i proširivanje takozvanog "prihoda za građane" za ljude u apsolutnom siromaštvu (credito di cittadinanza).

Ove osnovne mjere same po sebi ne mogu pokriti 100% sve radnike. Određene kategorije radnika ostaju izvan bilo kojeg osiguranja, iako ti "preostali" predstavljaju značajan broj ljudi, jer je riječ je o milionima osoba, koji su se našli bez ikakvog izvora zarade.

Među njima su oni koji rade po kućama, njeguju stare, sezonski i povremeni radnici koje nisu obuhvaćeni paketom mjera nazvan "Cura Italia" (liječenje Italije).

U provinciji Kampania, gdje na poljoprivrednim farmama rade isključivo afrički imigranti, odobreno je oko tri miliona i 800 hiljada eura finansijske podrške "afričkih zajednicama", eufemizam za hiljade emigranata iz Afrike.

Oni su često bez ikakvih dokumenata, rade na poljima, žive u improvizovanim barakama, sa minimalnom nadnicom, bez radnog vremena, i u potpunoj milosti ili nemilosti poslodavaca.

To je mjera koja "spasava žetvu na poljima", jer je epidemija korona virusa ugrozila dolazak sezonskih radnika, iz drugih djelova Italije, imigranta ili onih koji dolaze iz siromašnijih zemalja Evropske Unije.