Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je da će građani Crne Gore u naredne dvije godine konkretne koristi od evropskih integracija osjetiti kroz ulaganja, bolju infrastrukturu, jednostavnije poslovanje i kvalitetnija radna mjesta.
Građani Crne Gore bi u naredne dvije godine najkonkretnije koristi trebalo da osjete kroz ulaganja podržana evropskim sredstvima, jednostavnije poslovanje, više kvalitetnih investicija i bolje uslove za otvaranje radnih mjesta, ocijenila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Ona je u intervjuu agenciji Mina-business kazala da građani opravdano očekuju da evropski napredak osjete kroz bolji kvalitet života.
“Jasan datum ulaska u Evropsku uniju (EU) šalje investitorima poruku da je Crna Gora stabilna i sigurna, što znači nova ulaganja u turizam, energetiku, poljoprivredu i infrastrukturu, a samim tim i nova radna mjesta. Najveći iskorak svakako dolazi članstvom”, rekla je Gorčević.
Na pitanje koje konkretne ekonomske koristi građani mogu očekivati prije članstva u EU, ona je odgovorila da se dio benefita već osjeća kroz Plan rasta koji povezuje sprovođenje reformi sa finansijskom podrškom.
“Dio sredstava usmjerava se u budžet, a dio u infrastrukturne projekte. Za građane je važno da ta podrška bude vidljiva kroz bolje javne usluge, škole, vrtiće i infrastrukturu koja olakšava svakodnevni život i poslovanje”, objasnila je Gorčević.
Prema njenim riječima, napredak ka članstvu povećava i predvidljivost poslovnog okruženja. Investitorima je važno da znaju da će pravila biti stabilna, ugovori zaštićeni, a uslovi poslovanja jednaki.
“To stvara osnovu za otvaranje novih biznisa, nova ulaganja i kvalitetnija radna mjesta”, dodala je Gorčević.
Ona je podsjetila da su na povećanje primanja usmjerene i domaće ekonomske mjere. Predloženi Euro model za januar naredne godine predviđa ukidanje doprinosa za zaposlene, niži porez na zarade i minimalne neto plate od hiljadu EUR, 1,25 hiljada i 1,4 hiljade EUR, zavisno od nivoa kvalifikacije.
“Njegove efekte treba posmatrati zajedno sa održivošću javnih finansija i kretanjem cijena. Pored toga, nezaposlenost je pala na istorijski minimum od 7,47 odsto odsto prošle godine i taj trend želimo da dodatno ubrzamo”, kazala je Gorčević.
Ona smatra da je ključno da rast prihoda prati rast stvarne kupovne moći, a veća konkurencija će pristupanjem Jedintvenom tržištu EU stabilizovati i cijene. Uspjeh evropske integracije građani će, kako je ocijenila, mjeriti time koliko sigurnije i kvalitetnije žive.
Na pitanje koliko je Crna Gora do sada povukla sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, koliko je novca još dostupno i koje reforme moramo završiti da bismo ga dobili u punom iznosu, Gorčević je odgovorila da je Crna Gora apsolutni lider u uspješnosti ispunjavanja Reformske agende, koja je namjerom Vlade kreirana sa izuzetno ambicioznim ciljevima.
“Kroz ovaj instrument na raspolaganju nam je 383,5 miliona EUR. Do sada smo povukli 89,3 miliona kroz predfinansiranje i tri tranše, dok za preostala sredstva moramo nastaviti da ispunjavamo dogovorene reformske obaveze”, objasnila je Gorčević.
Ona je podsjetila da su polugodišnji izvještaj dostavili u julu sa procjenom ispunjenosti od 90 odsto. Za korake obuhvaćene tim izvještajem očekuju oko 97,3 miliona EUR, ali konačan iznos zavisi od procjene Evropske komisije.
“Obaveze iz Reformske agende obuhvataju poslovno okruženje, digitalnu i energetsku tranziciju, razvoj ljudskog kapitala i vladavinu prava. Za svaku narednu isplatu potrebno je dokazati da su odgovarajući koraci sprovedeni”, rekla je Gorčević.
Prema njenim riječima, rizik postoji ukoliko se dogovorene obaveze ne ispune u predviđenim rokovima.
“Zato pratimo realizaciju i sa nadležnim institucijama radimo na prevenciji kašnjenja. Dobar dosadašnji rezultat obavezuje nas da zadržimo tempo. Naš cilj je da iskoristimo puni iznos podrške i pretvorimo ga u ulaganja koja će građani osjetiti – nove škole, vrtiće i infrastrukturne projekte”, saopštila je Gorčević.
Na pitanje kako će usklađivanje sa evropskim standardima i pristup jedinstvenom tržištu EU doprinijeti obuzdavanju cijena i većoj kupovnoj moći građana, Gorčević je odgovorila da pristup jedinstvenom tržištu prvenstveno znači i izloženost većoj konkurenciji što će biti ključno u rješavanja potrošačkog nezadovoljstva.
“Konkurencija na tržištu od 450 miliona ljudi znači prilagođavanje lokalnih privrednika većem izboru, boljem kvalitetu i pristupačnijim cijenama. Zakoni usvojeni u poglavlju koje se odnosi na zaštitu konkurencije, podrazumijevaju i nadzor nad dominantnim trgovinskim lancima, pravila o javnim nabavkama i tržišnom nadzoru, te lakši ulazak novih uvoznika i pružalaca usluga”, objasnila je Gorčević.
Članstvom u EU se, kako je podsjetila, dobija pristup kohezionim fondovima, čiji iznos je već predložen u nacrtu budžeta EU. Taj novac namijenjen je za infrastrukturu i ostale kapitalne investicije, što dugoročno podiže produktivnost i plate.
“Dio rezultata treba da ostvarujemo već tokom pripreme za članstvo, kroz bolji nadzor tržišta i uklanjanje prepreka poslovanju. Dugoročniji rast kupovne moći zahtijeva i veću produktivnost, ulaganja i kvalitetnija radna mjesta. Sve to, uz implementaciju najavljenog Euromodela kojim će prosječna zarada crnogorskih građana biti znatno veća nego do sada, učiniće životni standard boljim”, ocijenila je Gorčević.
Nedavno je najavljena saradnja Ministarstva evropskih poslova i Privredne komore (PKCG) radi pripreme crnogorskih kompanija za poslovanje na jedinstvenom tržištu EU. Na pitanje kako će država pomoći malim i srednjim preduzećima da ispune evropske standarde, povećaju izvoz i izdrže konkurenciju većih evropskih kompanija, a da pritom ne dođe do gašenja domaćih firmi, Gorčević je odgovorila da će se za crnogorsku privredu uspjeh evropske integracije mjeriti spremnošću domaćih kompanija da od prvog dana članstva posluju na jedinstvenom tržištu i koriste evropske fondove.
“Zato sa PKCG kroz program B4EU želimo da preduzećima pomognemo da se na vrijeme upznaju sa novim pravilima, ispune evropske standarde i pripreme se za snažniju konkurenciju. Ova Vlada razumije da mala i srednja preduzeća čine oko 76 odsto dodate vrijednosti i više od polovine zaposlenih u Crnoj Gori i zbog nadolazećih izazova želimo da ih upravo za te izazove pripremimo”, rekla je Gorčević.
Podrška se, kako je kazala, razvija kroz nekoliko pravaca: razumljive informacije o tome šta nova pravila znače za pojedine sektore, povezivanje kompanija sa ministarstvima, regulatornim tijelima i stručnim institucijama, ciljane obuke prema stvarnim potrebama preduzeća i rano prepoznavanje problema, kako bi se smanjili nepotrebni troškovi prilagođavanja.
“Posebnu pažnju posvećujemo malim i srednjim preduzećima, kojima ulaganja u standarde, sertifikaciju i digitalizaciju mogu biti izazov”, dodala je Gorčević.
Ona je kazala da tamo gdje postoji poslovni potencijal, pomažu i povezivanje sa evropskim partnerima i uključivanje u lance vrijednosti.
“Na to se nadovezuje Single Market Academy, koja kroz Plan rasta i uz podršku GIZ-a već obučava institucije, a od naredne godine se približava i privredi. Iako sam ranije pomenula značaj konkurencije, ne treba zaboraviti da jedinstveno tržište domaćem biznisu znači pristup više od 450 miliona potrošača, a podrška države i EU će im dati vrijeme i alate da na to tržište izađu spremne”, navela je Gorčević.
Evropske integracije zahtijevaju velika ulaganja i sprovođenje brojnih reformi, dok Crna Gora mora voditi računa o javnom dugu i budžetskom deficitu. Na pitanje kako će osigurati da troškovi prilagođavanja evropskim pravilima ne budu dodatni teret za građane i privredu i da li Vlada ima jasan plan za dugoročno održiv ekonomski rast, Gorčević je odgovorila da troškovi prilagođavanja postoje i moraju ih odgovorno planirati.
“Naš zadatak je da ih rasporedimo kroz vrijeme, koristimo evropsku podršku i prednost damo ulaganjima koja donose najveću korist građanima i privredi. Smatram da su Crnoj Gori javne finansije jedan od najsnažnijih argumenata, a ne prepreka”, rekla je Gorčević.
Prema podacima Ministarstva finansija, javni dug je krajem juna iznosio 58,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dakle ispod granice od 60 odsto, a neto dug je oko 52 odsto.
“U prvoj polovini godine budžetski prihodi su porasli značajno, a deficit je iznosio samo 1,3 odsto BDP-a, skoro 142 miliona EUR manje od plana. Prilagođavanje evropskim pravilima ne finansiramo samo iz džepa građana, naprotiv, Plan rasta već donosi sredstva, a i Komisija je za naše članstvo od 2028. predložila finansijski paket od 3,2 milijarde EUR. Reforme koje sprovodimo istovremeno smanjuju sivu ekonomiju i povećavaju prihode, što je izvor sredstava bez novih poreza”, zaključila je Gorčević.