Prema riječima Mikijelja, realizacija projekta trebalo bi da doprinese unapređenju javnih površina, kvaliteta života lokalnog stanovništva i ukupne turističke ponude grada.
Budva bi u narednim godinama mogla dobiti potpuno uređeno šetalište sa sportskim, rekreativnim, dječjim, kulturnim i zabavnim sadržajima, kao i modernizovanu Luku Budva sa većim kapacitetom i infrastrukturom usklađenom sa međunarodnim standardima.
To je za „Vijesti“ saopštio direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj, navodeći da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo međunarodni konkurs za izradu urbanističko-arhitektonskog idejnog rješenja obalnog pojasa Budve. Plan obuhvata područje od Starog grada, preko Zavale, do Rafailovića, uključujući i Luku Budva.
Projekat bi mogao predstavljati značajan korak ka uređenju jednog od najprometnijih djelova budvanske rivijere. Iako su prethodne gradske administracije godinama najavljivale izgradnju šetališta na potezu od „Avale do Zavale“, konkretna realizacija izostala je uprkos brojnim obećanjima. Uređenje promenade, koja se sada nalazi u stanju koje ne odgovara imidžu Budve kao jedne od vodećih turističkih destinacija na Jadranu, ponovo je aktuelizovano raspisivanjem konkursa.
Prema riječima Mikijelja, realizacija projekta trebalo bi da doprinese unapređenju javnih površina, kvaliteta života lokalnog stanovništva i ukupne turističke ponude grada.
„Novo šetalište i uređena luka treba da postanu novi centri gradskog života i prostori koji će se koristiti tokom cijele godine. Vlada Crne Gore, Ministarstvo prostornog planiranja i Morsko dobro opredijeliće više od 30 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Uz to, saradnjom sa Vladom obezbijeđeno je više od 300 miliona eura za različite razvojne i infrastrukturne projekte u Budvi. Uz obilaznicu, novo šetalište, modernu Luku i druge infrastrukturne projekte, Budva će u narednim godinama dobiti potpuno nove uslove za život, rad i razvoj turizma“, kazao je Mikijelj.
On je istakao da je namjera da Budva dobije savremenu infrastrukturu i uređene javne prostore koji odgovaraju značaju grada na turističkoj mapi Jadrana, uz stvaranje uslova za dugoročni razvoj.
Mikijelj je, komentarišući realizaciju infrastrukturnih planova, poručio da očekuje da započeti projekti budu završeni i da njihovi rezultati budu vidljivi građanima.
„Pokazuje se ko radi u interesu građana i sprovodi projekt, a ko priča prazne priče, ko će uložiti stotine miliona u Budvu, a kome nedostaje novca na računu, a od obećanih projekata nema ni traga. Budva je danas u nikad boljoj poziciji kada su veliki infrastrukturni projekti u pitanju. Započeti projekti moraju biti i završeni i biće završeni na korist građana Budve i Crne Gore“, zaključio je Mikijelj.
Ministarstvo prostornog planiranja raspisalo je međunarodni konkurs 6. oktobra, a njime je obuhvaćen prostor definisan Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore. Rok za dostavljanje konkursnih radova je 15. decembar, dok je objavljivanje rezultata planirano najkasnije do 20. decembra ove godine.
Ukupna površina obuhvaćena konkursom iznosi približno 42,7 hektara, od čega se oko 15,8 hektara odnosi na kopneni dio.
Zadatak učesnika je da ponude kvalitetno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim bi se obalni pojas oblikovao kao jedinstvena, funkcionalna i reprezentativna javna cjelina.
Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, planirano rješenje treba da poveže gradsko zaleđe i turističke kapacitete sa šetalištem, proširenom pješčanom plažom i Lukom Budva, uključujući akvatorijum i prateće objekte. Poseban značaj dat je očuvanju otvorenih pogleda prema moru i Starom gradu.
Za najbolje radove obezbijeđen je nagradni fond. Autorima prvoplasiranog rješenja pripada 42.000 eura, drugoplasiranog 27.000 eura, dok je za treće mjesto predviđeno 16.000 eura. Pored toga, planiran je otkup još dva rada, u vrijednosti od po 7.000 eura.
O kvalitetu pristiglih rješenja odlučivaće komisija na čijem je čelu glavna državna arhitektica Mirjana Đurišić. U komisiji su i arhitekte Branislav Gregović, Krunoslav Ivanišić iz zagrebačkog biroa Ivanisin & Kabashi arhitekti i Tadej Glažar sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.
Članovi komisije su i Sofija Hajrizaj iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, inženjerka građevinarstva Miljana Miljanić iz Morskog dobra i prostorni planer Dragoljub Marković.
Ukoliko projekat bude realizovan prema planovima, Budva bi mogla dobiti znatno uređeniji obalni pojas, savremeniju lučku infrastrukturu i javne sadržaje namijenjene građanima i turistima tokom cijele godine.