Prema predloženom zakonskom rješenju, porez se ne bi obračunavao na ukupnu vrijednost nekretnine, već na sadašnju ekonomsku vrijednost dijela koristi koji potiče iz državne imovine ili javnih sredstava.
Nakon najave da će zahtijevati vraćanje stanova dodijeljenih pod povlašćenim uslovima ili njihovu kupovinu po tržišnim cijenama, Demokrate su Skupštini Crne Gore predale Prijedlog zakona kojim se uvodi porez od 100 odsto na imovinsku korist ostvarenu kroz rješavanje stambenih potreba javnih funkcionera.
Prema predloženom zakonskom rješenju, porez se ne bi obračunavao na ukupnu vrijednost nekretnine, već na sadašnju ekonomsku vrijednost dijela koristi koji potiče iz državne imovine ili javnih sredstava. Na tako utvrđenu poresku osnovicu primjenjivala bi se stopa od 100 odsto, prenosi CdM.
Drugim riječima, ukoliko bi se utvrdilo da dio vrijednosti stana ili druge imovine predstavlja pogodnost finansiranu iz javnih sredstava, upravo taj dio bio bi predmet oporezivanja.
Kao predmet poreza predložen je dio vrijednosti stana koji je stečen kupovinom pod uslovima povoljnijim od tržišnih.
Porez bi obuhvatio i stanove dodijeljene bez naknade, kao i dio stambenog kredita koji je umanjen, otpisan ili oprošten. Istim mehanizmom obuhvatilo bi se i građevinsko zemljište stečeno bez naknade ili pod povoljnijim uslovima.
S druge strane, samo korišćenje stana po osnovu zakupa, bez prenosa vlasništva i bez oprosta ili subvencionisanja obaveze koja predstavlja trajnu imovinsku korist, ne bi podlijegalo ovom porezu.
Jedna od najvažnijih odredbi odnosi se na utvrđivanje poreske osnovice.
“Kod stana ili građevinskog zemljišta stečenog pod povoljnijim uslovima, utvrđivao bi se dio koristi koji je korisnik ostvario zahvaljujući razlici između tržišne vrijednosti i onoga što je za nekretninu stvarno platio. Taj odnos bi se potom primjenjivao na tržišnu vrijednost nepokretnosti u trenutku nastanka poreske obaveze. Tržišnu vrijednost utvrđivao bi licencirani procjenitelj kojeg određuje nadležni poreski organ”, navodi se, između ostalog, u prijedlogu zakona.
Obvezniku bi bilo omogućeno da dostavi i procjenu drugog licenciranog procjenitelja.
“Ukoliko bi se dvije procjene razlikovale za više od 10 odsto, nadležni organ bi angažovao trećeg procjenitelja”, dodaje se u prijedlogu.
Iz poreske osnovice bila bi izuzeta povećanja vrijednosti nekretnine nastala kao posljedica ulaganja obveznika iz sopstvenih sredstava, pod uslovom da se takva ulaganja mogu dokazati, piše CdM.
Zakon bi se primjenjivao na lice koje je u trenutku donošenja odluke o rješavanju njegovog stambenog pitanja imalo status javnog funkcionera, nezavisno od toga da li je kasnije prestalo da obavlja javnu funkciju.
“U slučaju smrti obveznika, poreska obaveza prelazila bi na nasljednika koji je naslijedio nepokretnost ili drugu imovinsku korist, ali najviše do vrijednosti naslijeđene imovine”, dodaje se.
Predloženim zakonom uređena je i situacija u kojoj je imovina prije nastanka poreske obaveze besteretno prenesena na drugo lice. U tom slučaju predviđa se odgovornost lica koje je takvu imovinu steklo, dok savjesni sticalac uz naknadu ne bi postao poreski obveznik.
“Poreski obveznik bio bi dužan da prijavu podnese u roku od 60 dana od stupanja na snagu podzakonskog akta kojim se uređuju tehnička pitanja primjene zakona. Nadležni poreski organ donio bi rješenje o iznosu poreza nakon što obvezniku omogući da se izjasni o procjeni, poreskoj osnovici i dokazima na kojima se rješenje zasniva”, ističe se u prijedlogu.
Predlog omogućava i plaćanje poreske obaveze na rate. Obveznik bi mogao da zatraži da porez izmiri u jednakim mjesečnim ratama, u periodu koji može trajati do 120 mjeseci, odnosno deset godina.
“Pri odlučivanju o obročnom plaćanju uzimali bi se u obzir visina poreske obaveze, prihodi obveznika i članova njegovog domaćinstva, kao i očuvanje minimuma životnog standarda porodičnog domaćinstva”, dodaje se.
Prihod ostvaren naplatom ovog poreza bio bi prihod državnog budžeta.
“Predviđeno je da se sredstva ostvarena primjenom zakona namjenski koriste za dijagnostiku i liječenje djece i odraslih u inostranstvu kada takvo liječenje nije moguće u zdravstvenim ustanovama Crne Gore niti u drugim ustanovama sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključen ugovor”, navodi se u prijedlogu.
U obrazloženju zakona navodi se da je njegovo donošenje povezano sa odlukom Ustavnog suda Crne Gore iz jula ove godine, kojom je utvrđeno da odredbe člana 29 stav 1 Zakona o održavanju stambenih zgrada nijesu bile u saglasnosti sa Ustavom.
Riječ je o odredbama koje su određenim državnim organima omogućavale da uređuju postupak i kriterijume za rješavanje stambenih potreba lica čiji je rad od interesa za državu ili lokalnu samoupravu.
Demokrate su i ranije najavljivale zakonsko rješenje kojim bi se otvorilo pitanje stanova dodijeljenih po povlašćenim uslovima.
Poslanik te partije Boris Bogdanović u avgustu je najavio da će Demokrate pripremiti rješenje kojim bi se tretirali stanovi dodijeljeni na osnovu norme koju je Ustavni sud ocijenio neustavnom.
Poslanik Demokrata Albin Ćeman u julu je govorio i o procjeni da je država kroz takve aranžmane pretrpjela značajnu štetu, najavljujući zakonsko rješenje kojim bi se omogućilo obeštećenje države, prenosi CdM.
Aktuelnim predlogom, međutim, pitanje se ne uređuje kroz klasičan model vraćanja stanova ili naknade štete, već kroz poreski mehanizam.
Njime bi se utvrđivala imovinska korist koja potiče iz javnih sredstava, određivala njena sadašnja vrijednost, a zatim na tako utvrđenu poresku osnovicu primjenjivala stopa od 100 odsto.
Predlagači navode da u ovom trenutku nije moguće precizno procijeniti prihod od primjene zakona, jer je za to potrebno imati kompletnu evidenciju o svim dodijeljenim stanovima i drugim pogodnostima, ugovorenim cijenama, oproštenim kreditima, izvršenim uplatama, aktuelnim tržišnim vrijednostima nekretnina i eventualnim ranijim povraćajima.
Ipak, očekuju da bi primjena ovog zakona mogla Budžetu Crne Gore donijeti višemilionski prihod.