Aerodromi Crne Gore (ACG) odobrili su 86.515 eura Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku (FSKL) Univerziteta “Adriatik” u Budvi za opremanje laboratorije za vazdušni saobraćaj.
To je najveće pojedinačno sponzorstvo među 15 odobrenih julskom odlukom Odbora direktora kompanije.
Odluka, između ostalog, otvara pitanje kako država treba da podrži obrazovanje kadra koji joj je potreban, a odgovarajućeg usmjerenja nema na javnom fakultetu: pomaganjem studentima da pohađaju privatni fakultet, ili ulaganjem u opremu koja će postati vlasništvo te ustanove.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je “Vijestima” da je raniji zakon dopuštao finansiranje studenata privatnih ustanova ako je riječ o programima od javnog interesa koji se ne izvode na javnim ustanovama. Ta opšta mogućnost, prema odgovoru Ministarstva, nije predviđena zakonom koji se primjenjuje od oktobra 2025. godine, pišu Vijesti.
ACG novac FSKL-u nije dodijelio kao stipendije, već kao sponzorstvo privrednog društva u većinskom državnom vlasništvu. Ministarstvo ističe da to nije isto što i budžetsko finansiranje studija i da nije nadležno da odobrava ili ocjenjuje zakonitost pojedinačne odluke Aerodroma. Smatra, ipak, korisnim da se pri planiranju značajnijih sponzorstava u obrazovanju konsultuje ovaj resor, kako bi podrška, kada je moguće, pratila obrazovne i razvojne prioritete.
Odbor direktora ACG odluku obrazlaže potrebom za domaćim stručnim kadrom u vazduhoplovstvu. Navodi da FSKL, prema dostupnim podacima o akreditovanim programima, jedini u Crnoj Gori ima usmjerenje iz vazdušnog saobraćaja u okviru studija saobraćaja.
Državna Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja potvrđuje da FSKL ima modul vazdušnog saobraćaja na osnovnim i master studijama, ali Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore izvodi studije drumskog saobraćaja, prenose Vijesti.
U molbi upućenoj Aerodromima 15. jula FSKL je tražio novac za računare, simulacione programe, dron, opremu za obradu podataka i druge stavke potrebne za laboratoriju. Procijenio je da oprema i usluge koštaju 71.500 eura bez PDV-a, odnosno 86.515 eura sa PDV-om. Odbor direktora je 28. jula odobrio puni traženi iznos.
Na pitanje “Vijesti” kako su cijene utvrđene, Fakultet je odgovorio da se oslonio na komunikaciju sa dobavljačima i ponude pribavljene tokom pripreme projekta.
FSKL navodi i da je veći dio novca za uspostavljanje i opremanje laboratorije već obezbijedio iz sopstvenog poslovanja, te da je sponzorstvo ACG-a samo jedan dio ulaganja. Nije, međutim, naveo ukupan iznos sopstvenog novčanog ulaganja.
Fakultet je potvrdio da će oprema nabavljena sponzorskim novcem biti u njegovom vlasništvu. Ako promijeni prostor, kaže da će opremu preseliti i nastaviti da je koristi za nastavu i istraživanje.
Na modulu vazdušnog saobraćaja trenutno su, prema podacima FSKL-a, 32 studenta: 22 na osnovnim, devet na master i jedan na doktorskim studijama. U prethodne tri godine studije na tom modulu završilo je 26 studenata. Laboratorija je, kažu u FSKL, namijenjena i budućim generacijama, pa broj sadašnjih studenata ne pokazuje koliko će je ljudi ukupno koristiti.
FSKL je, međutim, jasno naveo da redovan pristup laboratoriji nije planiran za studente drugih visokoškolskih ustanova. Predviđa mogućnost da je koriste stručnjaci Aerodroma za zajednički dogovorene aktivnosti, ali obim i uslovi tog pristupa tek treba da budu uređeni. Studentska praksa u ACG i zajednički projekti takođe su, prema odgovoru Fakulteta, mogućnosti za buduću saradnju, a ne već ugovorene aktivnosti.
Probni rad laboratorije očekuje se za približno šest mjeseci, dok FSKL početak rada u punom kapacitetu planira za septembar 2027, na početku studijske 2027/28. godine.
ACG navodi da je ugovorom sa Fakultetom predviđeno namjensko korišćenje novca i obaveza da nakon završetka projekta dostavi dokaz o realizaciji, pišu Vijesti.
Fakultet, s druge strane, kaže da će konkretne obaveze u okviru šire saradnje biti precizirane ugovorom čije je potpisivanje planirano za oktobar. Iz odgovora nije jasno koje su obaveze već ugovorene sponzorskim aranžmanom, a koje su ostavljene za budući sporazum.
Aerodromi najavljuju i memorandum o saradnji tokom oktobra.
Za kompaniju je predviđena vidljivost generalnog sponzora, uključujući isticanje njenog naziva i logotipa u laboratoriji.
FSKL u projektu predlaže i promociju prilikom potpisivanja ugovora i otvaranja laboratorije.
"Predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj, a članovi su Nikola Bajčetić, Edina Dacić, Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović. Odbor direktora Aerodroma Crne Gore imenuje Vlada".
Prema odgovoru Ministarstva, važeći zakon zadržava posebno budžetsko finansiranje školarina na privatnim ustanovama za studente sa invaliditetom i studente iz romske i egipćanske populacije pod propisanim uslovima. Opšti model finansiranja privatnih studija, zato što se određeni program ne izvodi na javnoj ustanovi, više nije predviđen.
To, samo po sebi, ne zabranjuje državnom preduzeću da sponzoriše projekat privatnog fakulteta, navodi Ministarstvo. Zakonitost i opravdanost konkretnog ulaganja zavise od pravila poslovanja ACG, njegovog finansijskog plana, internog pravilnika i uslova sponzorskog odnosa. Ministarstvo nije dalo ocjenu da je odluka Odbora direktora zakonita ili nezakonita, prenose Vijesti
Tako su odluka o pomoći jednom obrazovnom programu i izbor načina pomoći ostali u rukama državne kompanije.
Aerodromi tvrde da će ulaganje dugoročno koristiti vazduhoplovnom sektoru.
Fakultet obećava nastavu i istraživanje u novoj laboratoriji, ali će oprema pripasti njemu, a redovno korišćenje biti organizovano za njegove studente.
Iz ACG-a nisu odgovorili na pitanje da li je i koliko svršenih studenta sa ovog fakulteta zaposleno u ovom državnom preduzeću.
Da li će sponzorstvo donijeti korist razmjernu uloženom novcu, moći će se pouzdanije ocijeniti kada budu poznati ugovor, računi za nabavku opreme i rezultati rada laboratorije. Za sada ostaje i šire pitanje obrazovne politike: ako je određeno usmjerenje potrebno državi, ko utvrđuje da li javni interes bolje ostvaruje podrška studentima ili ulaganje u imovinu privatne ustanove, i pod kojim uslovima ta korist treba da bude dostupna javnosti.