Upravni savjet ECB-a odlučio je 10. septembra da tri ključne kamatne stope poveća za po 0,25 procentnih poena, a nove stope počele su da se primjenjuju 16. septembra.
Povećanje ključnih kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) ne znači da će građanima Crne Gore automatski biti povećane mjesečne rate kredita. Ipak, odluka ECB-a mogla bi usporiti višegodišnji trend pada kamatnih stopa na domaćem tržištu.
Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) kazali su „Vijestima“ da je direktna povezanost crnogorskog bankarskog sistema sa promjenama kamatnih stopa ECB-a ograničena. Tome, kako su objasnili, najviše doprinose mali udio kredita sa promjenljivom kamatnom stopom i činjenica da se banke u velikoj mjeri finansiraju iz domaćih depozita.
Upravni savjet ECB-a odlučio je 10. septembra da tri ključne kamatne stope poveća za po 0,25 procentnih poena, a nove stope počele su da se primjenjuju 16. septembra.
Odluka je uslijedila u uslovima novih inflatornih pritisaka povezanih sa sukobom na Bliskom istoku, zbog čega se procjenjuje da bi inflacija u eurozoni mogla duže ostati iznad ciljanih dva odsto. ECB je saopštila da je cilj povećanja kamata doprinos stabilizaciji cijena u srednjem roku.
Podaci CBCG pokazuju da se prosječne kamatne stope u Crnoj Gori već više od dvije godine postepeno smanjuju.
Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u avgustu prošle godine iznosila je 6,73 odsto, dok je u avgustu ove godine bila 6,35 odsto.
Kod kredita odobrenih građanima, prosječna efektivna stopa za isti period smanjena je sa 7,76 na 6,90 odsto. Privredi su novi krediti u prosjeku pojeftinili sa 5,93 na 5,56 odsto.
Iz CBCG objašnjavaju da promjene ključnih kamata ECB-a mogu imati uticaj na uslove finansiranja u Crnoj Gori, ali da se taj efekat ne prenosi direktno i automatski.
Na domaće kamate utiču brojni faktori, uključujući ponudu i tražnju za kreditima, izvore finansiranja banaka, njihovu likvidnost, konkurenciju, poslovne politike banaka i opšte ekonomske uslove.
Posebno je značajno to što je najveći dio kredita u Crnoj Gori ugovoren sa fiksnom kamatnom stopom. Krediti sa promjenljivom kamatom čine svega 6,12 odsto ukupnog kreditnog portfolija.
Zbog toga je relativno mali dio postojećih kredita direktno izložen promjenama tržišnih referentnih stopa, poput EURIBOR-a.
Drugim riječima, povećanje ključnih stopa ECB-a samo po sebi ne znači i automatsko povećanje rata građanima koji već otplaćuju kredite.
Dodatni faktor koji ublažava prenos evropske monetarne politike na domaće tržište jeste struktura finansiranja crnogorskih banaka.
One se dominantno oslanjaju na depozite građana i privrede. Na kraju avgusta ove godine depoziti građana i privrede iznosili su 6,49 milijardi eura i činili 89,92 odsto ukupnih obaveza banaka, ne računajući kapital.
Iz CBCG navode da takva struktura znači da troškovi finansiranja domaćih banaka nijesu direktno vezani za promjene ključnih kamata ECB-a, čime se smanjuje mogućnost neposrednog prenosa tih promjena na domaće kamate.
Na pitanje „Vijesti“ da li bi posljednje povećanje kamata ECB-a moglo dovesti do rasta ili makar usporavanja pada prosječnih kamata na nove kredite, iz CBCG nijesu iznijeli konkretnu procjenu.
Umjesto toga, naveli su da prema trenutno dostupnim podacima ne očekuju značajniji neposredni efekat posljednje odluke ECB-a na domaće kamatne stope.
„Kamatne stope u Crnoj Gori već duže od dvije godine imaju trend opadanja. Posljednja odluka ECB-a mogla bi, sa određenim vremenskim pomakom, uticati na usporavanje tog trenda, ali se ne očekuje nagla promjena domaćih kamatnih stopa“, saopšteno je iz CBCG.
To praktično znači da bi se eventualni efekat povećanja evropskih kamata prije mogao ogledati u sporijem pojeftinjenju novih kredita nego u naglom povećanju rata postojećih zaduženja, pišu Vijesti.
Iz CBCG su istakli i da je crnogorski bankarski sektor stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan, što mu omogućava veću otpornost na promjene uslova na međunarodnim finansijskim tržištima.
Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite smanjena je sa šest odsto u avgustu 2024. na 5,02 odsto u avgustu ove godine.
Kod gotovinskih nenamjenskih kredita prosječna stopa pala je sa 8,58 na 7,98 odsto, dok je kod kredita za kupovinu automobila smanjena sa 7,30 na 6,25 odsto.
Sličan trend zabilježen je i kod većeg dijela kredita za privredu.
Prosječna efektivna kamata na novoodobrene kredite za nabavku osnovnih sredstava smanjena je sa 6,02 odsto u avgustu prošle godine na 4,95 odsto ove godine.
Kod kredita za likvidnost i obrtna sredstva kamata je pala sa 6,10 na 5,75 odsto.
Ipak, nijesu sve kategorije kredita za privredu pojeftinile. Prosječna kamata na kredite za realizaciju investicionih programa povećana je sa 4,68 odsto u avgustu 2024. na 5,18 odsto ove godine.
Rast je zabilježen i kod kredita za refinansiranje obaveza, gdje je prosječna stopa povećana sa 6,40 na 7,60 odsto.
Iz CBCG su naglasili da će nastaviti da prate kretanja na finansijskim tržištima i njihov potencijalni uticaj na cijene kredita i štednje u Crnoj Gori.
„Dalje kretanje kamatnih stopa ECB-a zavisiće od procjene novih ekonomskih i finansijskih podataka. Upravni savjet ECB-a odluke o visini ključnih kamatnih stopa donosi na svojim redovnim sastancima, na osnovu najnovijih podataka o inflaciji, ekonomskim i finansijskim kretanjima, kao i efekata prethodno donesenih mjera monetarne politike. CBCG će i dalje pažljivo pratiti kretanja na finansijskom tržištu i njihov mogući uticaj na cijenu kredita i štednje u Crnoj Gori“, saopštili su iz Centralne banke Crne Gore.