Kako bi se proces ubrzao, Sekretarijat je formirao 14 komisija za terenski rad. Njihov zadatak je da obavljaju uviđaje i provjeravaju stanje na terenu.
Od početka godine do 14. septembra Sekretarijat za prostorno planiranje riješio je 81 predmet legalizacije bespravnih objekata, saopštio je za „Dan“ sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj Gavrilo Vuković.
Prema njegovim riječima, pred tim organom uprave trenutno se nalazi ukupno 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata.
„Od toga broja, 2.869 zahtjeva odnosi se na predmete iz perioda od 2017. godine do avgusta 2025. godine, u kojima je, u skladu sa tada važećim propisima, prethodno bilo donijeto rješenje o prekidu postupka. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata podnijeto je dodatnih 1.810 zahtjeva, koji su takođe u obradi. Značajan broj predmeta nalazi se u različitim fazama postupka i svakodnevno se obrađuje“, saopštio je Vuković.
Kako bi se proces ubrzao, Sekretarijat je formirao 14 komisija za terenski rad. Njihov zadatak je da obavljaju uviđaje i provjeravaju stanje na terenu.
„Nakon sprovedenih terenskih kontrola i ispunjavanja ostalih zakonom propisanih uslova, steći će se uslovi za donošenje rješenja i u predmetima koji su trenutno u obradi. Zbog toga broj od 81 riješenog predmeta ne predstavlja ukupan obim aktivnosti Sekretarijata u ovoj godini, već broj postupaka koji su do navedenog datuma prošli sve potrebne faze i u kojima su se stekli uslovi za donošenje konačnog rješenja. Očekujemo da će se, kako budu završavane započete procedure, broj riješenih predmeta sukcesivno povećavati“, istakao je Vuković.
Vuković navodi da Sekretarijat ne raspolaže zvaničnim podatkom o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Glavnog grada.
„Katastarsku evidenciju objekata, uključujući objekte sa odgovarajućim zabilježbama koje ukazuju na njihov bespravni status, vodi Uprava za nekretnine. Takođe, postupak evidentiranja još uvijek traje, imajući u vidu da je rok za pokretanje postupka upisa bespravnih objekata u katastar nepokretnosti produžen do 14. avgusta naredne godine. Zbog toga u ovom trenutku nije moguće dati konačan i pouzdan podatak o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Podgorice“, rekao je Vuković.
Govoreći o prostornoj zastupljenosti bespravne gradnje, Vuković navodi da se, na osnovu predmeta koji su u radu i dosadašnjeg iskustva Sekretarijata, veća koncentracija takvih objekata može uočiti na području Malog brda, Park-šume Zagorič, Kakaricke gore, Dajbabske gore, Tološa, Konika i Donje Gorice.
„Međutim, dok se ne raspolaže objedinjenom evidencijom, nije moguće dati precizno rangiranje naselja prema broju bespravnih objekata“, kazao je Vuković.
Rok za upis bespravnih objekata produžen je do 14. avgusta naredne godine, ali Vuković navodi da za sada nije zabilježen značajniji rast broja zahtjeva za legalizaciju koji bi se neposredno mogao povezati sa produženjem roka, prenosi Dan.
„Važno je napraviti razliku između postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i samog postupka legalizacije. Produženjem roka građanima je ostavljeno dodatno vrijeme da završe postupak upisa, odnosno da kompletiraju dokumentaciju koja je neophodna za dalje sprovođenje postupka legalizacije. Sastavni dio potrebne dokumentacije je i elaborat etažne razrade bespravnog objekta, čija izrada, kontrola i ovjera zahtijevaju određeno vrijeme“, kazao je Vuković.
On očekuje da bi se efekti produženja roka na broj novih zahtjeva mogli jasnije sagledati u narednom periodu, nakon što vlasnici završe postupke pred Upravom za nekretnine i kompletiraju potrebnu dokumentaciju.
„Iz tog razloga, stvarni efekti produženja roka na broj novih zahtjeva moći će se preciznije sagledati u narednom periodu“, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima, produženje roka prvenstveno treba da omogući građanima koji nijesu uspjeli da završe potrebne procedure da kompletiraju dokumentaciju i pokrenu postupak upisa objekata u katastar nepokretnosti.
„To je posebno značajno imajući u vidu veliki broj predmeta, potrebu angažovanja licenciranih geodetskih organizacija radi izrade elaborata, kao i postupak njihove kontrole i ovjere pred Upravom za nekretnine. Očekujemo da će dodatni rok omogućiti da se obradi veći broj već pokrenutih postupaka, ali i da građani koji do sada nijesu uspjeli da kompletiraju potrebnu dokumentaciju dobiju realnu mogućnost da ispune zakonom propisane uslove“, istakao je Vuković.
Dodao je da je za Glavni grad važno da se kroz proces legalizacije dobije što potpunija evidencija postojećeg stanja u prostoru.
„Pouzdani podaci o bespravnim objektima nijesu značajni samo za postupak njihove legalizacije, već i za buduće planiranje prostora, infrastrukture i urbane sanacije“, kazao je Vuković.
Sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj navodi da Zakon o legalizaciji bespravnih objekata jasno definiše posljedice za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje ili koji ne ispunjavaju uslove za legalizaciju.
„Članom 31 Zakona propisano je da se uklanja bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti. Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora“, naveo je Vuković.
On je istakao da građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće izgubiti mogućnost legalizacije zbog trajanja samog upravnog postupka.
„Dakle, građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće biti dovedeni u situaciju da zbog trajanja samog upravnog postupka izgube mogućnost legalizacije. Sa druge strane, za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje, odnosno za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, primjenjuju se mjere predviđene zakonom“, zaključio je Vuković.