Penzioneri su kazali da bi usvajanjem vladinog eurao modela prosječna penzija pala sa niskih 54 odsto na još nižih 43 odsto prosječne zarade
Oni smatraju da Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već nije samoodrživ, te da ukidanje doprinosa ne ukida obavezu prema penzionerima - skida namjenski prihod i prebacuje teret na trezor, odnosno na sve građane.
"To nije reforma. To je premještanje rupe", poručili su predstavnici penzionera.
Oni su dodali d asa rastom obaveza, prihod nestaje.
"Ako zarade rastu, a penzije ih formalno prate, rashod Fonda PIO raste baš kad izvorni prihod padne na nulu. U demografski staroj zemlji, to ugrožava sigurnost penzija i ostavlja buduće naraštaje bez modela", upozorili su predstavnici udružanja.
Oni su kazali da bi usvajanjem vladinog eurao modela prosječna penzija pala sa niskih 54 odsto na još nižih 43 odsto prosječne zarade, prenosi "Dan".
"To je srž paketa za penzionera. Zamjenska stopa plate za penziju se ne podiže, već se lomi na istorijski minimum. To relativno osiromašenje prema aktivnom radniku je oko 20 odsto: manje mesa i lijeka, teža kirija i režija, veća zavisnost od porodice i humanitarnih organizacija, kao i tanja rezerva za zimu i bolest. Jednokratnih 100 eura to ne nadoknađuje, jer se cijene i standard vežu za novu, višu platu, a ne za staru penziju", navedeno je u saopštenju.
U udruženjima penzionera smatraju da nominalni rast ne podrazumijeva dostojanstvo.
"Najniža penzija danas je 456 eura, prosječna 562 eura. Većina prima ispod ili oko prosjeka. Ako se, kao poslije prethodnih paketa Evropa sad, rasplamsa inflacija i uvoz, jedini logičan ishod ovog modela je da će penzioner na papiru imati veću penziju, a u prodavnici, apoteci i ambulanti sve manje", objasnili su predstavnici penzionera.
Oni su upozorili da evropski put ne trpi fiskalnu improvizaciju, a da članstvo i pretpristupna sredstva nijesu zamjena za domaće prihode iz kojih se plaćaju penzije, zdravstvo i socijala.
"Evropski fondovi grade put i institucije, ne tekuće penzije. Tranzicioni deficit od četiri do pet odsto BDP-a narfedne godine ide nasuprot pravilima koja država prepisuje iz evropskog okvira", rekli su iz udruženja.
Oni su dodali da je vještačkih 60 odsto sa minimalnom penzijom, dok osam od deset korisnika prima minimalnu ili penziju do visine prosjeka.
"To nije slika radnog vijeka, nego lošeg obuhvata, netačnog vrednovanja staža, niskog minimuma i politike koja je minimum pretvorila u standard. eurao model to ne dira. Ako se minimum samo pomjeri naviše, a formula ostane ista, većina ostaje sabijena uz dno samo sa nešto većom nominalom", poručili su iz udruženja.
Oni smatraju da penzioneri ne smiju biti relativni gubitnici "evropskih plata“.
"Ako plate oštro skaču, a prosječna penzija sa 54 odsto pada na 43 odsto prosječne zarade, sistem poručuje da se radni vijek manje cijeni od tekuće plate. Odbijamo ideju da će budući penzioneri starost rješavati milošću vlasti i rizičnim privatnim fondovima. Javni penzijski sistem je civilizacijska tekovina, ne usluga za one koji mogu da plate privatno penzijsko osiguranje", rekli su iz udruženja.
Oni su pitali i da li je moguće da sve to prolazi - ispod radara“ dvojice ministara koji brinu o socijalnom sistemu i novoimenovane potpredsjednice Vlade.