Izborom novih članova biće usklađena upravljačka struktura ŽICG i ŽPCG sa novim Zakonom o privrednim društvima, na čije se odredbe Vlada pozvala prilikom predlaganja kandidata.
Vlada je predložila Vladana Gačevića, Jovana Brajovića, Anđelu Pelević i Andreja Popovića za članove Nadzornog odbora Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), dok su za članove Nadzornog odbora Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) predloženi Goran Simović, Maksim Lambulić, Bojan Popović, Slavko Vukčević i Dejan Konatar.
O njihovom izboru trebalo je da se odlučuje na skupštinama akcionara dvije državne željezničke kompanije, zakazanim za juče, ali su sjednice odložene. Prema informacijama izvora „Vijesti“ iz željezničkog sektora, skupštine bi trebalo da budu održane u narednih petnaestak dana.
Izborom novih članova biće usklađena upravljačka struktura ŽICG i ŽPCG sa novim Zakonom o privrednim društvima, na čije se odredbe Vlada pozvala prilikom predlaganja kandidata.
Prema informacijama „Vijesti“, obje kompanije trebalo bi da pređu na dvodomni sistem upravljanja, dok će nadzorni odbori iz svojih redova birati generalne direktore putem javnog konkursa.
„Ovo znači da sadašnje izvršne direktorice Marina Bošković u ŽICG i Dragana Lukšić u ŽPCG neće biti dio menadžmenta nakon uspostavljanja novog modela upravljanja“, kazao je izvor „Vijesti“.
Lukšić je u oktobru 2024. godine izabrana za izvršnu direktoricu ŽPCG na mandat od četiri godine. Bošković je na čelu ŽICG od sredine 2021. godine, a drugi četvorogodišnji mandat počeo joj je u aprilu 2025. godine.
Vlada je za predstavnicu državnog kapitala na skupštinama akcionara odredila Tanju Dašić, načelnicu Direkcije za prevoz putnika, robe i održavanje željezničkih voznih sredstava u Ministarstvu saobraćaja.
Željeznički prevoz Crne Gore nema javno dostupne izvještaje o poslovanju za 2025. godinu, ni na sajtu Montenegroberze ni u evidencijama Poreske uprave.
Kompanija je 2024. godine formalno završila sa pozitivnim rezultatom od 286.000 eura, ali je takav rezultat ostvaren uz više od sedam miliona eura državnih subvencija. Istovremeno, akumulirani gubici ŽPCG na kraju 2024. iznosili su 25,5 miliona eura.
Kompanija se nalazi i na crnoj poreskoj listi, a njen poreski dug u septembru prošle godine iznosio je oko sedam miliona eura.
Ni za ŽPCG nijesu zvanično dostupni konačni podaci o finansijskom poslovanju u 2025. godini, kao ni podaci za ovu godinu.
Željeznička infrastruktura Crne Gore prošlu godinu završila je sa gubitkom od 3,88 miliona eura, dok podaci o poslovanju u ovoj godini još nijesu dostupni. Kompanija je 2024. godinu završila sa negativnim rezultatom od 2,45 miliona eura.
U izvještaju menadžmenta ŽICG za prošlu godinu, objavljenom na sajtu Montenegroberze, navodi se da se kompanija prvenstveno bavi održavanjem željezničke infrastrukture, što predstavlja djelatnost od opšteg interesa za koju sredstva obezbjeđuje država.
Međutim, Strategijom razvoja željeznice za period 2020–2027. predviđeno je da bilans uspjeha ŽICG u srednjem roku bude zasnovan na ravnoteži između prihoda od naplate usluga korišćenja infrastrukture, budžetskih sredstava, komercijalnih prihoda i nepovratnih sredstava, s jedne strane, i troškova poslovanja s druge.
U izvještaju ŽICG navodi se da država, kao većinski vlasnik, nije u potpunosti postupala u skladu sa Strategijom, što je, kako se ocjenjuje, onemogućilo poslovanje kompanije u ravnoteži.
„ŽICG posluje po troškovnom, a ne profitnom principu, dok su sredstva iz budžeta za održavanje infrastrukture višestruko manja od onih koje države članice EU opredjeljuju svojim upravljačima infrastrukture. To direktno utiče na finansijski rezultat društva“, navodi se u izvještaju.
U dokumentu se dalje ističe da mali broj željezničkih kompanija u Evropi uspijeva da postigne punu finansijsku samoodrživost isključivo prihodima od tranzita, zbog čega je, u skladu sa direktivama EU, donesen novi Zakon o željeznici, koji je stupio na snagu 1. januara 2026. godine.
Novim zakonom uveden je princip finansiranja koji bi, kroz petogodišnji ugovor, trebalo da obezbijedi ravnotežu između prihoda od pristupa infrastrukturi, usluga upravljača i komercijalnih aktivnosti, sa jedne strane, i rashoda za održavanje, upravljanje i regulisanje saobraćaja, sa druge.
Budžet za realizaciju Programa održavanja infrastrukture u 2026. godini povećan je za 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Prvi put su, kako se navodi u izvještaju, sredstva za zarade obezbijeđena iz državnog budžeta, i to za tri ključna sektora i zajedničke službe.
Nove upravljačke strukture ŽICG i ŽPCG trebalo bi da budu formirane nakon održavanja skupština akcionara, čime bi se ove državne kompanije formalno uskladile sa novim modelom korporativnog upravljanja.