Među ciljevima su i unapređenje stambenog fonda, kvalitetnije održavanje zajedničkih djelova zgrada, podizanje stambene kulture i efikasnije upravljanje
Stanare u Crnoj Gori mogli bi uskoro da očekuju nova pravila kada je riječ o održavanju stambenih zgrada, plaćanju zajedničkih troškova, radu upravnika i kontroli novca. Nacrt zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada predviđa minimalnu vrijednost boda od 0,30 eura po kvadratnom metru, obavezne zajedničke račune, profesionalizaciju upravljanja i strože mjere prema vlasnicima koji ne izmiruju obaveze, prenosi CdM.
Kako se navodi u obrazloženju Nacrta, novi zakon trebalo bi da objedini pravila koja su trenutno uređena kroz više propisa.
„Osnovni cilj zakona jeste očuvanje i unapređenje postojećeg stambenog fonda, imajući u vidu njegovu ekonomsku vrijednost“, navodi se u obrazloženju Nacrta.
Među ciljevima su i unapređenje stambenog fonda, kvalitetnije održavanje zajedničkih djelova zgrada, podizanje stambene kulture i efikasnije upravljanje. Predviđena je i profesionalizacija upravnika, kao i mogućnost elektronske komunikacije i učešća na sjednicama skupštine etažnih vlasnika.
Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na novac koji stanari izdvajaju za održavanje.
Prema Nacrtu, naknada bi se obračunavala u visini jednog boda po kvadratnom metru neto stambene ili poslovne površine, dok bi se za posebne nestambene prostore obračunavalo 0,5 boda po kvadratu.
Vrijednost boda ne bi mogla biti niža od 0,30 eura, dok bi konačan iznos određivala skupština etažnih vlasnika.
Predlagač kao razlog za povećanje navodi činjenicu da aktuelna vrijednost boda od 0,20 eura po kvadratnom metru nije mijenjana od 2016. godine, piše CdM.
„Vrijednost boda od 0,20 €/m², koja nije mijenjana od 2016. godine, više ne obezbjeđuje dovoljan nivo sredstava za redovno i investiciono održavanje zajedničkih djelova stambenih zgrada“, piše u dokumentu.
U međuvremenu su, kako se navodi, porasli troškovi rada, građevinskog materijala, energenata i različitih usluga.
Primjer iz obrazloženja pokazuje da bi zgrada površine 1.000 kvadrata, povećanjem boda sa 0,20 na 0,30 eura, umjesto dosadašnjih 200, mjesečno izdvajala 300 eura.
Za zgradu sa 20 stanova, prosječne površine 50 kvadrata, mjesečni iznos po stanu porastao bi sa 10 na 15 eura.
Nacrtom su određene i minimalne naknade za upravljanje zgradom. Predsjedniku skupštine etažnih vlasnika pripadala bi mjesečna naknada od najmanje pet odsto ukupne mjesečne naknade za održavanje zgrade, dok bi upravnik imao pravo na najmanje 15 odsto tog iznosa.
To znači da bi najmanje petina ukupno prikupljenog novca bila namijenjena naknadama za upravnika i predsjednika skupštine, dok bi 80 odsto ostajalo za održavanje i druge zakonom predviđene potrebe.
Na primjeru zgrade od 1.000 kvadrata, koja bi po minimalnoj vrijednosti boda prikupljala 300 eura mjesečno, upravniku bi pripadalo 45 eura, predsjedniku skupštine 15 eura, dok bi za održavanje ostajalo 240 eura.
Novim pravilima predviđa se obavezno otvaranje posebnog računa za svaku stambenu zgradu.
„Stambena zgrada je dužna da ima otvoren zajednički račun u banci registrovanoj na teritoriji Crne Gore, preko kojeg se vrše uplate i isplate za potrebe održavanja stambene zgrade“, piše u članu 48.
Upravnik bi bio obavezan da vodi evidenciju svih uplata i isplata, dok bi etažni vlasnici imali pravo uvida u stanje i promjene na računu.
Predviđeno je i detaljnije godišnje finansijsko izvještavanje. Izvještaj bi, između ostalog, morao da sadrži podatke o prihodima, izvedenim radovima, njihovim cijenama i stanju novca na računu, kao i dokaze o utrošenim sredstvima.
Nacrt donosi i stroža pravila za vlasnike stanova koji ne plaćaju održavanje.
Naknada bi se plaćala do kraja mjeseca za tekući mjesec, dok bi zbirni račun imao svojstvo izvršne isprave.
„Ako etažni vlasnik ne plaća naknadu za održavanja duže od tri mjeseca, upravnik je dužan da pokrene postupak izvršenja u roku od osam dana od dana isteka navedenog roka“, propisano je u Nacrtu.
Za angažovanje pravnog zastupnika upravnik bi morao da dobije saglasnost skupštine. Ukoliko to ne učini, troškove angažovanja pravnog zastupnika za pokretanje izvršnog postupka snosio bi sam upravnik.
Posebna novina odnosi se i na promjenu vlasništva. Sticalac prava svojine, odnosno korisnik posebnog dijela čiji je vlasnik preminuo, prema predloženim rješenjima bio bi odgovoran i za dug koji je prethodni vlasnik imao prema stambenoj zgradi.
Inspekciju u okviru nadležnosti Ministarstva obavljao bi inspektor za stanovanje, dok bi na lokalnom nivou kontrolu vršio komunalni inspektor, piše CdM.
Inspektor za stanovanje imao bi mogućnost da od banke kod koje se vodi zajednički račun zatraži podatke o finansijama zgrade.
„Inspektor za stanovanje mogao bi od banke kod koje se nalazi zajednički račun zgrade da traži podatke o računu, uključujući: stanje sredstava na određeni dan, promet po računu za period koji je predmet inspekcijskog nadzora, kao i izvode sa računa i drugu dokumentaciju koja se odnosi na raspolaganje novcem zgrade“, navodi se u dokumentu.
Inspektor bi mogao da izda prekršajni nalog, podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a u slučajevima kada postoje zakonski uslovi i krivičnu prijavu.
Predviđena je profesionalizacija funkcije upravnika, koji bi imao jasno definisane odgovornosti. Među njegovim obavezama bili bi vođenje finansijske evidencije, priprema godišnjih izvještaja, praćenje uplata i pokretanje postupaka protiv neplatiša.
Inspekcija bi mogla da naredi upravniku da pokrene izvršni postupak ukoliko etažni vlasnik nije izmirio obaveze duže od tri mjeseca. Takođe bi mogla da naloži sačinjavanje godišnjeg izvještaja ukoliko on nije urađen u propisanom roku.
Vlada u obrazloženju ocjenjuje da postojeći sistem nije dao očekivane rezultate.
„Nedovoljno efikasna inspekcijska kontrola, nedovoljna informisanost građana o pravima i obavezama, kao i čest nedostatak kvoruma na sjednicama skupštine etažnih vlasnika su među problemima koji su identifikovani u dosadašnjoj primjeni propisa”, naglašeno je u dokumentu.
Zbog toga je predviđena i elektronska komunikacija i mogućnost učešća na sjednicama skupštine putem elektronskih sredstava, što bi trebalo da olakša donošenje odluka i smanji problem nedostatka kvoruma.
Konačna namjera predloženih izmjena je kvalitetnije održavanje zgrada, profesionalnije upravljanje i veća kontrola novca koji izdvajaju stanari, uz očuvanje bezbjednosti, funkcionalnosti i vrijednosti stambenog fonda.
Ukoliko bude usvojen, zakon bi stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“, dok bi njegova primjena počela 12 mjeseci kasnije. Taj period bio bi ostavljen za usklađivanje sa novim pravilima.