Stručnjaci upozoravaju da bez političke volje, rodne analize i jačih institucija nema stvarnog smanjenja nejednakosti
Rodno odgovorno budžetiranje (ROB) predstavlja način planiranja i trošenja javnog novca koji uzima u obzir različite potrebe žena i muškaraca, sa ciljem smanjenja rodnih nejednakosti i stvaranja pravednijeg društva. Međutim, u Crna Gora taj princip i dalje nije zakonska obaveza, prenose Vijesti.
Iako je u posljednjim godinama zabilježen određeni napredak kroz povećanje rodno osjetljivih budžetskih stavki i organizovanje obuka za institucije, većina budžetskih politika i dalje nema jasnu rodnu analizu niti razvijene mehanizme za procjenu stvarnog uticaja na rodnu ravnopravnost.
Stručnjakinja za edukaciju, rodnu ravnopravnost i komunikaciju Slavica Striković kazala je za Vijesti da Crna Gora ostaje jedina država regiona u kojoj rodno odgovorno budžetiranje nije dio Zakona o budžetu i fiskalnoj politici.
„ROB u Crnoj Gori nije zakonska ili institucionalna obaveza. Konkretna obećanja Ministarstva finansija da će ROB postati zakonska obaveza postoje još od 2023. godine“, navela je Striković.
Prema njenim riječima, budžet za 2025. godinu donio je povećanje rodno osjetljivih stavki u sektorima kulture, odbrane i socijalne zaštite, ali je više od 70 odsto budžetskih ciljeva i dalje bez rodne analize.
„Većina budžetskih programa i dalje je označena kao rodno neutralna“, upozorila je Striković.
Poseban problem predstavljaju nedostatak političke volje, slabi institucionalni kapaciteti, manjak podataka razvrstanih po polu i izostanak rodno odgovornih politika na lokalnom nivou, prenose Vijesti.
Iz Ministarstvo finansija Crne Gore navode da se rodna dimenzija trenutno integriše kroz programske budžete budžetskih korisnika, ali priznaju da postoje izazovi u preciznom praćenju efekata takvih politika.
Prema podacima Ministarstva, izdaci za aktivnosti označene kao rodno osjetljive porasli su sa oko tri odsto na više od devet odsto ukupnog budžeta u periodu od 2022. do 2025. godine.
Psihološkinja Katarina Puletić smatra da bi dosljedna primjena rodno odgovornog budžetiranja predstavljala važan korak ka inkluzivnijem društvu.
„Nečinjenje je mnogo gore od bilo kakve primjene, jer nepreduzimanjem mjera nesvjesno učestvujemo u produbljivanju stereotipa i predrasuda“, ocijenila je Puletić.
Ona ističe da bi kvalitetnije uvažavanje individualnih potreba žena i muškaraca omogućilo efikasnije kreiranje javnih politika i doprinijelo većem kvalitetu života građana.
Nadzor nad primjenom rodnog budžetiranja u Crnoj Gori, između ostalih, sprovode Državna revizorska institucija Crne Gore i više nevladinih organizacija kroz regionalni program Mreža za nadzor rodnog budžetiranja.