Nacrtom zakona o robnim rezervama predviđeno je ponovno formiranje državnih robnih rezervi koje bi činile poljoprivredno-prehrambene proizvodi, ljekovi i santetski materijal, dok bi trošak za njihovo formiranje u prvoj godini iznosio oko 21,97 miliona eura.
Uz to, u robne rezerve bi mogao da se uračuna i novac i hartije od vrijednosti.
Od ukupne sume novca za robne rezerve 88 odsto (19,33 miliona) bi činili troškovi kupovine i nabavke robe, a 12 odsto (2,64 miliona) tekući troškovi skladištenja i poslovanja Uprave za strateške rezerve koja bi upravljalja robnim rezervama, pišu Vijesti.
U slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu, građani bi se snabdijevali robom iz državnih rezervi preko ovlašćenih distributera i trgovaca koji bi sa Upravom zaključivali ugovore o distribuciji i prodaji. Konačnu cijenu robe određivala bi Vlada, a ona ne bi smjela biti viša od maloprodajne cijene koju je ta roba imala prije nastanka krize ili poremećaja na tržištu. Predviđeno je i da ista vrsta robe iz robnih rezervi bude prodavana po istoj cijeni na teritoriji cijele Crne Gore.
“Vijesti” imaju uvid u ovaj dokument koje je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja i na koji je mišljenje dalo Ministarstvo finansija.
“Imajući u vidu značajni fiskalni efekat i procjenu troškova koji nijesu planirani u budžetu za 2026. godinu neophodno je pristupiti uspostavljanju održivog modela finansiranja koji neće dodatno opteretiti budžet. Ministarstvo finansija predlaže razmatranje modela finansiranja po uzoru na finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata koji podrazumijeva kombinovani model finansiranja”, navodi Ministarstvo finansija, javljaju Vijesti.
Prema Nacrtu zakona, novac za formiranje, obnavljanje, skladištenje i korišćenje robnih rezervi, kao i za obezbjeđivanje skladišnog prostora, obezbjeđivao bi se iz budžeta Crne Gore, prihoda koje Uprava ostvari poslovanjem, kredita i drugih izvora u skladu sa zakonom. Predviđeno je i da Uprava može uzimati kredite uz prethodnu saglasnost Vlade, pri čemu bi na nepokretnoj imovini mogla uspostaviti založno pravo. Nacrtom je definisano i da Uprava ne smije primati donacije za formiranje i obnavljanje robnih rezervi.
Nacrt zakona treba da prođe javnu raspravu prije nego se uputi u dalju Vladinu proceduru.
Robne rezerve kojima je raspolagala Crna Gora ukinute su 25. decembra 2003. godine i tog dana je usvojen Zakon o interventnim nabavkama kojim se uređuje postupak snabdijevanja tržišta pšenicom, pšeničnim proizvodima, jestivim uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni da zadovolje potrebe stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.
Prema Nacrta zakona, robne rezerve formirale bi se radi obezbjeđivanja osnovnog snabdijevanja i očuvanja stabilnosti u Crnoj Gori u slučajevima elementarnih nepogoda, katastrofa, ekoloških, tehničko-tehnoloških i drugih nesreća, kriznih situacija, vanrednog ili ratnog stanja, ugrožavanja javnog zdravlja ljudi i životinja, nedostatka robe na tržištu kada ne postoji mogućnost nabavke zamjenskih proizvoda, kao i ozbiljnih poremećaja na tržištu. Predviđeno je i da se robne rezerve mogu koristiti za upućivanje humanitarne pomoći drugim državama i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore.
Dalje je definisano da bi se formiranje, obnavljanje, skladištenje i korišćenje robnih rezervi sprovodilo na osnovu srednjoročnog programa i godišnjeg plana robnih rezervi. Program bi definisao vrste i količine rezervi, izvore i obim finansiranja, teritorijalni raspored zaliha, način skladištenja i potrebe za obezbjeđivanje skladišnog prostora, a prilikom njegove izrade uzimali bi se u obzir rizici od kriznih situacija i poremećaja na tržištu, stanje snabdijevanja države, ekonomske prilike i globalni bezbjednosni rizici. Predviđeno je da Program, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, donosi Vlada na period od tri godine, prenose Vijesti.
“Predlog programa priprema Uprava u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i ministarstvima poljoprivrede, zdravlja, zaštite životne sredine, unutrašnjih poslova, odbrane, saobraćaja i uređenja prostora”, navodi se u Nacrtu zakona u kojem je pojašnjeno da će se na osnovu srednjoročnog programa donositi godišnji plan formiranja robnih rezervi.
Uprava za robne rezerve imaće obavezu da do 31. januara tekuće godine Vladi dostavi godišnji izvještaj o stanju i poslovanju robnim rezervama za prethodnu godinu, sa presjekom stanja na dan 31. decembra.
Prema Nacrtu zakona robne rezerve mogle bi se skladištiti kod proizvođača robe u Crnoj Gori, drugih privrednih subjekata koji imaju uslove za skladištenje određene vrste robe, u skladištima zakupljenim od pravnih i fizičkih lica ili opština, kao i u skladištima u državnom vlasništvu. Prostorije za skladištenje robnih rezervi moraju da ispunjavaju uslove za dugoročno čuvanje roba koje čine robne rezerve tako da se očuva kvalitet i količina te vrste robe, u skladu sa zakonom.
Robne rezerve kod proizvođača u Crnoj Gori skladištile bi se kao povećane komercijalne zalihe, dok bi se rezerve ljekova i medicinskih sredstava čuvale kod pravnih lica koja imaju dozvolu za promet tih proizvoda na veliko, sa kojima bi država zaključivala ugovore o čuvanju, skladištenju i obnavljanju robnih rezervi.
Ugovor o uskladištenju i ugovor o održavanju robnih rezervi mogu se zaključiti na period koji ne može biti duži od deset godina.
“Formiranje robnih rezervi vršilo bi se nabavkom robe, ugovaranjem proizvodnje i razmjenom robe, dok bi se njihovo obnavljanje sprovodilo prodajom i nabavkom robe, ugovaranjem proizvodnje, razmjenom robe i davanjem robe na zajam. Predviđeno je i da se formiranje i obnavljanje robnih rezervi može vršiti i drugim odgovarajućim pravnim poslovima u skladu sa zakonom”, definisano je nacrtom zakona.
Nabavka robe za robne rezerve obavljaće se u skladu sa pravilima o javnim nabavkama, dok je predviđeno da se rezerve formiraju kupovinom robe, ugovaranjem proizvodnje i razmjenom robe. Obnavljanje rezervi vršiće se prodajom i nabavkom robe, ugovaranjem proizvodnje, razmjenom i davanjem robe na zajam.
Kako se navodi prodaja robe iz robnih rezervi obavljaće se na osnovu javnog poziva putem prikupljanja ponuda. Prodaja robe iz robnih rezervi vršila bi se putem javnog poziva i prikupljanja ponuda, pri čemu bi poziv sadržao podatke o vrsti, količini i tehničkim karakteristikama robe, kao i uslove i kriterijume za učešće u postupku. Izuzetno, prodaja bi mogla biti sprovedena i neposrednom pogodbom kada se očekuje samo jedan ponuđač, ako vrijednost ugovora ne prelazi 100 hiljada eura ili kada se ugovor zaključuje sa pravnim licem javnog prava. Predviđeno je i da Uprava namjeru zaključenja takvog ugovora objavljuje na svom sajtu i internet stranici Ministarstva, dok bi detaljna pravila prodaje propisivala Vlada.
Nacrtom je definisano i da bi Uprava određivala prodajnu cijenu robnih rezervi na osnovu procjene tržišne vrijednosti robe i poređenja sa cijenama iste ili slične robe na tržištu. Ukoliko nijedna ponuda ne dostigne procijenjenu vrijednost, roba bi mogla biti prodata i po nižoj cijeni u slučajevima kada prijeti uništenje zbog isteka roka trajanja, kada je neophodno hitno pražnjenje skladišta ili kada bi troškovi daljeg čuvanja bili veći od vrijednosti same robe, pišu Vijesti.
Uprava bi robu iz robnih rezervi mogla davati u zajam radi obnavljanja zaliha i očuvanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti robe kojoj ističe rok trajanja. Zajmoprimac bi imao obavezu da vrati robu iste vrste, količine i kvaliteta, a ukoliko to nije moguće, Uprava bi mogla prihvatiti i drugu vrstu robe kojom posluju robne rezerve, prema tržišnoj vrijednosti utvrđenoj na dan isporuke. Na vrijednost pozajmljene robe plaćala bi se kamata, osim u slučajevima kada je roba pred istekom roka trajanja ili zalihe budu davane ministarstvima unutrašnjih poslova i odbrane, kao i Vojsci Crne Gore, kada bi zajam mogao biti odobren bez kamate.