Mugoša očekuje da će Vlada reagovati ukoliko globalni poremećaji izazovu značajan rast cijena.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku već je uzdrmala svjetsko tržište nafte, a prve posljedice uskoro bi mogli osjetiti i građani Crne Gore. Prema projekcijama sa međunarodnih berzi, od utorka se očekuje novo poskupljenje goriva, benzin bi mogao biti skuplji oko šest centi, a dizel čak do 14 centi po litru. Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajniji rast cijena energenata mogao pokrenuti lančana poskupljenja i dodatno pojačati inflaciju. Ipak, prof. dr Vasilije Kostić za CdM kaže da gorivo predstavlja važnu kalkulativnu stavku u gotovo svim sektorima, ali da rast cijena energenata ne znači automatski i trenutni rast cijena svih proizvoda.
Građane Crne Gore već naredne sedmice moglo bi dočekati novo povećanje cijena goriva. Prema procjenama zasnovanim na kretanjima na međunarodnim berzama, cijena benzina mogla bi porasti oko šest centi po litru, dok bi dizel mogao poskupiti i do 14 centi.
Trenutno litar eurosupera 98 košta 1,43 eura, eurosupera 95 1,40 eura, dok je cijena eurodizela 1,34 eura po litru. Ukoliko se projekcije obistine, to bi predstavljalo jedno od značajnijih poskupljenja u posljednjih nekoliko godina.
Razlog mogućeg poskupljenja je nagli skok cijena nafte na svjetskom tržištu. U posljednjih sedam dana cijena nafte Brent porasla je oko 30 odsto, dok je američka nafta skuplja čak oko 40 odsto. Glavni uzrok je eskalacija sukoba na Bliskom istoku i strah od mogućeg prekida transporta kroz Hormuški moreuz – jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko sukob potraje, cijena nafte mogla dodatno rasti, pa čak i dostići 150 dolara po barelu, što bi imalo globalne ekonomske posljedice.
Prof. dr Vasilije Kostić za CdM objašnjava da gorivo predstavlja važnu kalkulativnu stavku u gotovo svim sektorima, ali da rast cijena energenata ne znači automatski i trenutni rast cijena svih proizvoda.
„Cijene goriva predstavljaju kalkulativnu stavku za gotovo sve vrste proizvoda i usluga, direktno ili indirektno. To, međutim, ne znači da sa rastom cijena goriva automatski dolazi do rasta cijena svih proizvoda i usluga. Tržišta ne reaguju promptno – značajnu ulogu imaju postojeće zalihe i očekivanja koliko će novonastala situacija trajati“, objašnjava Kostić.
Prema njegovim riječima, rast cijena najprije se osjeti u sektorima koji su direktno vezani za energente.
„Kada cijene energenata rastu, prvo dolazi do povećanja cijena u sektorima koji su direktno oslonjeni na njih, prije svega u transportu, a potom i u ostalim sektorima u skladu sa stepenom međuzavisnosti. Ako rast cijena energenata ima kontinuitet, a nije riječ o kratkoročnom poremećaju, tada se stvaraju uslovi i za rast inflacije“, upozorava Kostić.
Povećanje cijena goriva direktno utiče na rast cijena u Crnoj Gori jer gorivo posredno utiče na troškove transporta, proizvodnje i osnovnih dobara. Viši troškovi transporta i logistike prenose se na potrošače, dok industrije poput poljoprivrede i građevinarstva povećavaju cijene svojih proizvoda kako bi pokrile veće troškove energije.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, globalne cijene hrane već su počele da rastu prvi put od prošlog ljeta.
Iz Ministarstva finansija su nedavno CdM-u kazali da prate dešavanja na globalnom tržištu energenata, ali nisu precizirali da li će Vlada razmatrati smanjenje akciza ukoliko cijene goriva nastave da rastu.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša podsjeća da država već ima mehanizam kojim može ublažiti eventualni skok cijena goriva.
„Da bi država imala mehanizme da reaguje u slučaju poremećaja cijena na svjetskom tržištu i zaštitila standard građana, mi smo kao poslanici SD-a odnosno Evropskog saveza polovinom 2022. predložili amandman na Zakon o akcizama koji je usvojen“, naveo je Mugoša.
On objašnjava da izmjene zakona omogućavaju Vladi da smanji akcize na gorivo.
„U slučaju povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu Vlada Crne Gore može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize na gorivo do 50 odsto. Na taj način se može korigovati potencijalni rast cijena goriva“, istakao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ova mjera je posebno važna jer cijena goriva utiče na gotovo sve segmente ekonomije.
„Svima je jasno kako rast cijena goriva kao input utiče na rast cijena brojnih proizvoda i usluga. Posebno je to osjetljivo u Crnoj Gori u kojoj je godišnja stopa inflacije gotovo dvostruko veća nego stopa inflacije u zemljama EU koje koriste euro“, naglasio je on.
Mugoša očekuje da će Vlada reagovati ukoliko globalni poremećaji izazovu značajan rast cijena.
„Očekujem da će Vlada, ukoliko poremećaji na svjetskom tržištu budu uzrokovali značajan rast cijena goriva, primijeniti navedenu mjeru u cilju zaštite standarda građana“, poručio je Mugoša.
Ukoliko se trend rasta cijena nafte nastavi, građani bi, osim skupljeg goriva, mogli osjetiti i širi talas poskupljenja, od transporta do hrane i osnovnih životnih namirnica, što bi dodatno opteretilo kućne budžete.
Npr.prema ranijim podacima Centralne banke Crne Gore CBCGu periodu 2017-2018. najveći doprinos stopi inflacije u Crnoj Gori dale su cijene u kategoriji prevoza pod uticajem povjećanja cijena nafte na međunarodnom tržištu.
U petak je CdM-u iz Ministarstva energetike i rudarstva saopšteno da snabdijevanje naftnim derivatima u ovom trenutku nije ugroženo.
Prema zvaničnim podacima, formirano je 44.260 metričkih tona obaveznih rezervi naftnih derivata, što obezbjeđuje stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od oko 35 dana u slučaju eventualnih poremećaja. Napomenuli su da se u najskorijem periodu očekuje formiranje dodatnih rezervi u vrijednosti od 11 miliona eura, kroz otvoreni postupak nabavke koji vodi Uprava za ugljovodonike.