Milatović ističe da je ovom odlukom još jednom potvrđeno da se pitanje neradne nedjelje ne može trajno riješiti zakonskim izmjenama bez jasnog ustavnog osnova. „Bilo kakvo novo zakonsko rješenje, bez ustavnog uporišta, unaprijed je osuđeno na pravnu nesigurnost i moguće
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Skupštini Predlog za promjenu Ustava, kojim se predlaže dopuna člana 64 Ustava, sa ciljem da se pravo zaposlenih da ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika utemelji na ustavnom nivou, saopšteno je iz njegovog kabineta.
“Predlog se zasniva na članu 155 stav 1 Ustava Crne Gore, koji predsjedniku daje ovlašćenje da inicira ustavne promjene”, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima predložena dopuna predviđa opšte pravilo prema kojem zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i tokom praznika propisanih zakonom, uz mogućnost da se zakonom precizno definišu izuzeci u djelatnostima u kojima je rad neophodan radi zaštite javnog interesa.
Povod za ovu inicijativu je odluka Ustavnog suda od 28. januara 2026. godine, kojom je ukinut član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ustavni sud je ocijenio da je tom odredbom povrijeđena sloboda preduzetništva, kao i princip jednakosti pred zakonom, budući da je jednom dijelu trgovaca bilo dozvoljeno da rade nedjeljom i praznicima, dok je drugima to bilo zabranjeno.
Milatović ističe da je ovom odlukom još jednom potvrđeno da se pitanje neradne nedjelje ne može trajno riješiti zakonskim izmjenama bez jasnog ustavnog osnova. „Bilo kakvo novo zakonsko rješenje, bez ustavnog uporišta, unaprijed je osuđeno na pravnu nesigurnost i moguće osporavanje pred Ustavnim sudom“, poručio je predsjednik.
U obrazloženju predloga navodi se da je ukidanje zakonskog rješenja iz 2019. godine proizvelo dodatnu pravnu i socijalnu neizvjesnost za desetine hiljada zaposlenih u sektoru trgovine, koji zapošljava gotovo petinu ukupno zaposlenih u Crnoj Gori i učestvuje sa oko 14 odsto u bruto domaćem proizvodu. Predsjednik naglašava da radna prava u tako značajnoj djelatnosti ne smiju zavisiti od političke volje trenutne većine niti biti podložna čestim promjenama i sudskim odlukama.
Kao primjer dobre prakse, Milatović navodi Saveznu Republiku Njemačku, u kojoj su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno definisane izuzetke za djelatnosti od javnog interesa, poput zdravstva, policije, energetike, saobraćaja i medija.
„Neradna nedjelja nije privilegija, već minimalni standard dostojanstvenog rada, koji podrazumijeva pravo na odmor, porodični život i zaštitu zdravlja zaposlenih“, istakao je Milatović, podsjećajući da su upravo radnici u trgovini među najniže plaćenima, te da rad nedjeljom dodatno umanjuje njihova realna primanja i vrijeme za odmor.
Predsjednik je posebno ukazao da najveći teret pravne neuređenosti snose žene, mladi i slabije plaćeni radnici, te poručio da ekonomski razvoj ne smije ići na štetu osnovnih socijalnih prava.
„Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije“, naveo je Milatović.
On je izrazio očekivanje da će Skupština Crne Gore, imajući u vidu širi društveni značaj ovog pitanja i deklarativnu podršku političkih subjekata pravima zaposlenih, podržati predloženu izmjenu Ustava i, kako je naveo, jednom za svagda staviti tačku na pitanje neradne nedjelje.