Kolizije sa više sistemskih propisa ugrožavaju rad opštinskih preduzeća i budžete lokalnih samouprava
Zajednica opština Crne Gore saopštila je da, na zahtjev više predsjednika opština, priprema inicijativu za odlaganje roka usaglašavanja opštinskih privrednih društava sa novim Zakonom o privrednim društvima.
„Razlog za ovu inicijativu su brojni izazovi sa kojima su se privredna društva u vlasništvu opština suočila u procesu usklađivanja“, kazala je generalna sekretarka ZOCG-a Mišela Manojlović tokom konsultacija sa predstavnicima lokalnih samouprava.
Kako je pojasnila, Vlada je još krajem prošle godine pripremila Nacrt posebnog zakona o upravljanju društvima čiji je osnivač država ili opština, prepoznajući njihove specifičnosti i potrebu da se pojedina pitanja urede drugačije u odnosu na ostala privredna društva. Međutim, taj zakon je i dalje u izradi, dok je rok za usaglašavanje sa važećim Zakonom o privrednim društvima kraći od dva mjeseca.
U saopštenju se navodi da je pokušaj pripreme novih statuta ukazao na ozbiljne kolizije važećeg Zakona o privrednim društvima sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o komunalnim djelatnostima, Zakonom o radu, Zakonom o sprečavanju korupcije i nizom drugih propisa. Takve kolizije, upozoravaju iz ZOCG-a, mogu rezultirati visokim novčanim kaznama za opštinska preduzeća, prenosi Cdm.
Poseban problem predstavljaju jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću, kojih je u opštinama najviše. Manojlović ističe da je u tom kontekstu praktično nemoguće izraditi nove statute, a da se ne povrijedi makar jedan od važećih zakona.
Zajednica opština je, kako je navedeno, do sada pripremila četiri modela statuta, nastojeći da ponudi „najbezbolnija“ rješenja za struku i opštinske budžete, uz očuvanje sistema lokalne samouprave. To je, međutim, podrazumijevalo odstupanja od pojedinih rješenja Zakona o privrednim društvima, jer bi njegovo striktno sprovođenje, kako upozoravaju, narušilo ustavni princip jedinstva pravnog poretka.
Kao ilustraciju, Manojlović navodi situaciju u kojoj bi odbor direktora imenovao direktora koji bi istovremeno bio i član tog odbora, što bi otvorilo pitanje konflikta interesa i bilo suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi, prema kojem direktora imenuje skupština opštine nakon javnog konkursa.
Iz ZOCG-a podsjećaju i da svako imenovanje podrazumijeva status javnog funkcionera u smislu Zakona o sprečavanju korupcije, što dodatno komplikuje donošenje odluka i dovodi u pitanje njihovu punovažnost, prenosi Cdm.
Alternativa bez odbora direktora, sa isključivom skupštinom i direktorom, prema ocjeni ZOCG-a, nosi rizik koncentracije prevelikih ovlašćenja u rukama jednog lica ili, s druge strane, neefikasnosti ako bi operativne odluke donosila skupština opštine.
Otvoreno je i pitanje kontinuiteta mandata postojećih direktora i odbora, jer bi njihovo prijevremeno razrješenje moglo dovesti do radnih sporova i dodatnih troškova za lokalne budžete. Stav Zajednice opština je da oni treba da nastave sa obavljanjem dužnosti do isteka mandata, naročito ako novi statuti ne mijenjaju uslove njihovog imenovanja.
U konsultacijama su, pored predstavnika lokalnih samouprava i opštinskih preduzeća, učestvovali i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, kao i ekspertkinja za privredno pravo Borjanka Vučeljić.