Seshadri je kazao da su posebno analizirali program Evropa sad 2 i da i dalje dijele zabrinutost za njegov uticaj na javne finansije naručito dugoročni.
Međunarodni monetarni fond (MMF) nije uvjeren da će mjere iz Evrope sad 2, kojim se želio nadoknaditi gubitak od smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje, to i postići, a da na dužem roku zbog starenja stanovništva to neće biti održivo, kazao je na konferenciji za novinare šef Misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri povodom završetka redovnih godišnjih konsultacija.
On je veoma pohvalio reforme koje sprovedi Centralna banka u vezi uključivanja u evropski platni promet, kao i da očekuje da CBCG ostane nezavisna od politike i da skupština do kraja godine izabere viceguvernere, nedostajuće članove Savjeta CBCG i da izabere Fiskalni savjet.
Seshadri je kazao da su posebno analizirali program Evropa sad 2 i da i dalje dijele zabrinutost za njegov uticaj na javne finansije naručito dugoročni.
Progrem Evropa sad 2, koji je u primjeni od oktobra prošle godine, obuhvata mjere kojima su prepolovljeni doprinosi sa Fond PIO, a istovremeno povećan dio stopa PDV-a, akciza i raznih naknada, kako bi se nadokadio taj gubitak od umanjenja doprinosa.
Ukazao je su vidljivi pozitivni efekti zbog povećanja neto zarada, smanjenje troška za poslodavce, da je zbog nižih dažbina legalizovan do tada veliki dio sivog tržišta rada, kao i da zbog toga porastao broj građana koji su postali kreditno sposobni što je uticalo i na rast kreditiranja građana, ali da ih zabrinjavaju negativni uticaji kao što je smanjenje prihoda od doprinosa.
Zbog neizvjesnosti u vezi održivosti javnih finansija, MMF predlaže smanjenje ukupnog iznosa bruto fonda za zarade u javnom sektoru, kroz ograničenje samih zarada ili optimizaciju broja zaposlenih, ukazuju da države treba narednih godina treba da nađe dodatne prihode u vrijednosti od 5-6 procenata BDP-a (oko 400 miliona eura) zbog starenja stanovništva i prezetih većih obaveza i troškova za odbranu.
"Prikupljanje tih resursa će zahtijevati dublje strukturne fiskalne napore, kao što su: reforma državnog službeničkog sistema, uključujući sveobuhvatnu reviziju njegove veličine i strukture zarada; snažnije povezivanje starosne granice za penzionisanje sa očekivanim životnim vijekom i sprovođenje pažljive revizije opcija za prijevremeno penzionisanje; povećanje efikasnosti rashoda za zdravstvenu zaštitu kroz unaprijeđene procese nabavke ljekova i izdavanja lijekova na recept, kao i istraživanje mogućnosti za uštede troškova kroz spajanje zdravstvenih institucija gdje je to izvodljivo; bolje ciljanje socijalnih davanja ka onima kojima je to potrebno kroz unaprijeđenu provjeru imovinskog stanja; i snaženje upravljanja javnim investicijama kroz dobro definisanje liste projekata, gdje je njihov prioritet utvrđen na osnovu njihovog ekonomskog povrata i povrata po društvo", navedeno je u preporukama.
Ministar finansija Novica Vuković je kazao da u njihovom planu nije bilo prihoda od zakupa aerodroma i legalizacije, kojih će sada biti, kao i da se narednih godina doći do značajnih investicija u energetiku, autoputeve i rekonstrukciju željeničke pruge, kao i da očekuje nastavak stranih investicija u turizmu i građevinarstvu, što bi sve dovelo do povećanja državnih prihoda.
On je kazao i da je član time za optimizaciju javne uprave i da će se ona raditi, ali i da postoji nedostatak stručnog kadra.
Vuković je na pitanje o izboru viceguvernera, članova Savjeta CBCG i Fiskalnog savjeta, kazao su njegova lična očekivanja da će to biti završeno do kraja godine, pišu Vijesti.
MMF procjenjuje da će crnogorski BDP rasti ove godine po stopi od 3,2 odsto, što niže od ranijih projekcija Vlade od 4,8 odsto.
Upozoreno je da će deficit budžeta ove godine biti između 3,5 i 3,7 odsto, kaon i da će javni dug nastaviti da raste i da će 2030. biti 65 odsto tadašnjeg BDP-a. Ukazali su da je uslov za učlanjenje u eurozo deficit manji od tri odsto i javni dug niži od 60 odsto.
"Stoga se nadležnim organima savjetuje da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode. Ako bi to uradili, to bi takođe pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore (kojim se zahtijeva da deficiti ne prelaze 3 procenta BDP-a i da javni dug ne bude veći od 60 procenata BDP-a). Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028.", navedeno je u preporukama.
Guvernerka Centralne banke Irena Radović govorila je o reformama koje ta instutucija sprovodi u vezi ispunjena uslova za uključenje u evropski sistem platnog prometa. Ona je ukazala da će priključenje Crne Gore sistemima platnog prometa SEP-a i TIPS-a crnogorskim građanima i privredi stvoriti godišnje uštede od 160 miliona eura na naknadama za platni promet i drugim povezanim troškovima.
Radović je kazala da je raduje podrška izboru viceguvernera i članova Savjeta CBCG koju je danas dobila od Seshadria, kao i da će i narednih dana imati konsultacije sa šefovima poslaničkih grupa u parlamentu tim povodom.
Na prvom glasanju u maju ove godine skupština nije izabrala njene kandidate za viceguvernere, jer je većina poslanika bila uzdržana ili nije glasala, dok niko nije bio protiv, prenose Vijesti.