Izovih medija navode da su nakon smanjenja tiraža zbog uticaja elektronskih medija i pada oglašavanja, prihodi od reklamiranja priređivača činili od deset do 30 odsto njihovih prihoda
Direktori tri crnogorska štampana medija “Pobjede”, “Vijesti” i “Dana” uputili su dopis predsjednicima Države, Vlade i Skupštine, kao i ministarstvima finansija i kulture i medija u kojem pozivaju na dogovor kako bi štampani mediji opstali i nastavili da rade, a povom je primjena Zakona o igrama na sreću kojim je za domaće medije zabranjeno oglašavanje dok za inostrane medije koji su vidljivi u Crnoj Gori takva ograničenja ne važe, prenose Vijesti.
Iz ovih medija navode da su nakon smanjenja tiraža zbog uticaja elektronskih medija i pada oglašavanja, prihodi od reklamiranja priređivača činili od deset do 30 odsto njihovih prihoda, zbog čega ulaze u rizik gašenja, otpuštanja značajnog broja novinara i drugih zaposlenih i smanjenja obima medijskog izvještavanja. Ukazuju da sami zakon nije dovoljno jasan, da ima mnogo nedoumica, da nisu imali vremena da mu se prilagode, ali i da im iz Ministarstva finansija već sedmicama ne odgovaraju na pitanja o pojašnjenjima zakona.
Obraćanje medija objavljujemo integralno:
Dok je razumljiva intencija zakonodavca da se usaglasi sa evropskim medijskim zakonodavstvom, kao i da reguliše osjetljivu oblast igara na sreću, treba imati u vidu da po evropskoj praksi bilo koja ograničenja komercijalne slobode medija moraju ispunjavati stroge uslove u pogledu opravdanosti, restriktivnosti i proporcionalnosti, odnosno ne mogu biti nametane nauštrb legitimnih interesa svih relevantnih privrednih subjekata. Zabrana oglašavanja igara na sreću na način predviđen novim crnogorskim zakonodavstvom je neproporcionalna ciljevima kojima se teži, jer se isti ciljevi mogu postići i uz manje restriktivne ili mjere koje targetiraju suštinu problema. Dok su nadzor i kontrola nesumnjivo potrebni u ovoj oblasti, neophodno je imati u vidu da igre na sreću, pored određenih negativnih efekata na osjetljive grupacije, imaju i značajne pozitivne efekte za zaposlenost građana Crne Gore i održivost lokalnog medijskog ekosistema. Značajni udar na izvore prihoda medija, na malom tržištu poput crnogorskog, može dovesti ne samo do narušavanja njihove finansijske održivosti, već i do pada kvaliteta javnog informisanja, gubitka pristupa određenim sadržajima (usled nemogućnosti kapitalizacije), informacionom zaostatku grupacija koje se pretežno informišu putem konkretnog medijskog kanala i posljedično smanjenja medijskog pluralizma u Crnoj Gori. U postupku javne rasprave, crnogorski mediji su upravo imajući navedeno u vidu dosljedno isticali i nedavne odluke vrhovnih sudova država članica Evropske unije kojima je presuđeno da su široke zabrane oglašavanja igara na sreću protivustavne i protivzakonite.
Novi propisi su drastično ograničili mogućnosti reklamiranja igara na sreću u domaćim privatnim medijima, dopuštajući im pojavljivanje samo sa logom, isključivo u okviru sportskih rubrika, što umnogome skraćuje raspoloživi prostor za oglašavanje u medijskom formatu koji je svakako pod stalnim pritiskom i smanjenjem tiraža, te koji prirodom svog okruženja ne targetira maloljetnike kao posebno osjetljivu grupaciju. Istovremeno, inostrane digitalne platforme (uključujući društvene mreže) i strani mediji ostali su potpuno izvan ovih restrikcija, iako upravo predstavljaju osnovni kanal komunikacije posebno osjetljivih grupacija, i već svjedočimo odlivu novca sa crnogorskog marketinškog tržišta. Ovim rješenjem domaći štampani mediji, portali, radio i TV stanice koji imaju svoje portale su dovedeni u neravnopravan položaj, uskraćeni za značajan izvor prihoda i izloženi direktnom riziku po ekonomski opstanak zbog očigledne diskriminacije - a bez bilo kakve jasne uzročno-posljedične veze sa predmetom regulacije. Tokom javne rasprave, takođe, naš glas se nije čuo, a zajednički amandmani medija i priređivača i pored obećanja nijesu ni razmatrani, a kamoli usvojeni. U Crnoj Gori postoji nesrazmjerno malo medijsko marketinško tržište (procjena je oko 15 miliona eura) na kojem obitava enormno veliki broj registrovanih i neregistrovanih medija (oko 200), uz izrazito veliko prisustvo inostranih medijskih entiteta i učešće u podjeli prihoda.
Procjene jasno pokazuju da će novi okvir oglašavanja dovesti do pada prihoda lokalnih medija od deset do trideset odsto, što mediji koji se već bore za održivost ne mogu da izdrže bez ozbiljnih posljedica. U pitanju je smanjenje tiraža, gašenje dijela sadržaja, otpuštanja zaposlenih i, u krajnjem, mogućnost zatvaranja čitavih redakcija. Time se ne ugrožava samo poslovanje naših medija, već i pluralizam, demokratski dijalog i pravo građana na raznovrsne i objektivne informacije.
Takođe, dužni smo da vam napomenemo da, za razliku od kolega iz Hrvatske i Srbije, nismo dobili ni jedan dan za tehničko ili operativno prilagođavanje novom Zakonu. U pomenute dvije zemlje značajan prelazni period je dat medijima da ispoštuju postojeće marketinške ugovore i prilagode svoje poslovanje novi zakonskim rješenjima. Mi ne samo da to nismo dobili - već je na on line izdanju Službenog lista sa 4 dana zakašnjenja objavljen Zakon, koji stupa na snagu odmah, izlažući medije značajnim negativnim posljedicama. Ni tu nije kraj našim nevoljama - do danas ne uspijevamo dobiti od nadležnih odgovore na brojna pitanja vezana za konkretnu primjenu zakonskih odredbi. Kazne su drakonske i zato čekamo pojašnjenja nadležnih koja, uporno, ne dobijamo. Ponavljamo, da su zakonopisci, predlagači Zakona, htjeli da nas saslušaju i da objasnimo šta će se desiti zbog nejasnih članova Zakona - bilo bi danas, dijelom, lakše poslovati. Nije nam jasno, ne samo zbog medijskog pluralizma, već i zbog toga što su naše tri firme poreski obveznici koji uredno izmiruju sve obaveze prema državi, kao i poslodavci tri stotine medijskih profesionalaca - kako bi se ovakav nastup mogao okarakterisati kao transparentan i nediskriminatoran, ili proporcionalan cilju novih normi, pišu Vijesti.
Svjesni smo obaveze države da reguliše ovu oblast, ali smatramo da je neophodno pronaći balans između javnog interesa suzbijanja zavisnosti od igara na sreću i javnog interesa opstanka domaće medijske scene i održivosti kvaliteta javnog informisanja. Zato apelujemo na Vas da prepoznate ozbiljnost trenutka i da obezbijedite mehanizam kojim bi se ublažili negativni efekti i nastala šteta konkretnog propisa po održivost medija na crnogorskom tržištu. Vjerujemo da bi uspostavljanje privremenog fonda podrške za štampane medije (u skladu sa praksom koja postoji za određene druge djelatnosti) bio minimalan način da se ublaže posljedice zakonskih izmjena dok se ne pronađe održivo i dugoročno rješenje. Takođe, spremni smo da kroz dijalog sa državnim institucijama damo doprinos definisanju modela koji će omogućiti stabilno finansiranje medija, uz puno poštovanje principa odgovornog oglašavanja i zaštite građana.
Uvjereni smo da je očuvanje domaćih medija od zajedničkog interesa, jer bez njih nema ni informisanog društva ni zdrave demokratije. Očekujemo Vašu podršku i spremnost da zajednički odgovorimo na izazove koji prijete opstanku privatnih medija u Crnoj Gori, prenose Vijesti.