Prve količine obaveznih rezervi za čiju je nabavku zadužena Uprava za ugljovodonike očekuju se u decembru ove godine, pa se za 2025. godinu planira se zakup skladišnih kapaciteta na barem tri godine, s početkom zakupa/skladištenja u decembru.
Crna Gora još nema spremne kapacitete za čuvanje obaveznih rezervi goriva, iako je njihova nabavka planirana već za decembar ove godine. Terminal u Baru, koji je u vlasništvu državnog preduzeća Montenegrobonusa i u kojem bi trebalo da se skladište zalihe, neće biti tehnički spreman prije kraja 2026. Zato Vlada priprema rezervni plan - rezerve će, ako se ne postigne dogovor da se čuvaju u rezervoarima Jugopetrola u Baru, biti uskladištene u inostranstvu. U opticaju su terminali u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj, s kojima Crna Gora pokušava da uspostavi formalnu saradnju i obezbijedi saglasnost za skladištenje. Ugovori o zakupu tih kapaciteta trebalo bi da budu višegodišnji, a skladištenje bi počelo već u decembru, pišu Vijesti.
To je navedeno u Vladinom Planu za formiranja naftnih rezervi za 2025. godinu koji je usvojen na sjednici prošlog četvrtka.
Pregovori sa Jugopetrolom sa planirani odmah po usvajanjaju ovog plana, piše u dokumentu.
Prve količine obaveznih rezervi za čiju je nabavku zadužena Uprava za ugljovodonike očekuju se u decembru ove godine, pa se za 2025. godinu planira se zakup skladišnih kapaciteta na barem tri godine, s početkom zakupa/skladištenja u decembru.
“Raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog svoje lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti. Međutim, ovi skladišni kapaciteti neće biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, usled potrebe za rekonstrukcijom istih za potrebe dovođenja u ispravno tehničko-tehnološko stanje, što znači da je, u međuvremenu, potrebno osigurati dodatne skladišne kapacitete na višegodišnjem nivou”, navodi se u Vladinom dokumentu.
Tender za adaptaciju naftnih rezervoara u Baru je raspisan krajem prošle godine i ponude su se mogle dostavljati do 12. februara, ali kako nije bilo pristiglih ponuda tadašnje Ministarstvo nafte i rudarstva (sad Ministarstva energetike) je raspisalo novi tender sredinom maja i on je u toku. Ovaj tender je vrijedan 1,7 miliona eura bez PDV-a.
“U 2025. godini, Uprava za ugljovodnike planira da svoje obavezne rezerve u fizičkom obliku čuva/skladišti u Crnoj Gori u skladišnim kapacitetima na Terminalu Bar. Međutim, ako operator Terminala Bar Jugopetrol ne bude imao raspoložive kapacitete ili prilikom utvrđivanja uslova skladištenja ne ponudi konkuretnu cijenu, Uprava će skladištiti svoje obavezne rezerve u inostranstvu, što je legalna opcija predviđena Zakonom. Rezerve će se, u tom slučaju, čuvati u inostranstvu dok skladišni kapaciteti u zemlji, u vlasništvu države, ne postanu dostupni. Ključni preduslov za formiranje obaveznih rezervi Crne Gore u inostranstvu je saglasnost/odobrenje zemlje domaćina za skladištenje rezervi Crne Gore u toj zemlji. Zbog toga će Uprava podsticati Ministarstvo energetike da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Crne Gore u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladištenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar”, navodi se u dokumentu.
Dalje se navodi da će tokom ove godine Uprava pružati podršku Ministarstvu energetike i drugim nadležnim državnim tijelima na uređenju odnosa između države i Jugopetrola po pitanju upravljanja naftnim skladištima koja su u zajedničkoj svojini države i Jugopetrola.
Skupština je u decembru prošle godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je bitan za zatvaranje poglavlja 15 (energetika) i kojim se traži formiranje naftnih rezervi.
Obavezu formiranja obaveznih rezervi imaju Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik naftnih derivata koji uvozi 15.000 tona i više bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja. Naftne kompanije “Jugopetrol”, “Ina Crna Gora” i “Petrol Crna Gora” imaće obavezu da zajedno sa državom formiraju naftne rezerve u ovoj godini.
Za formiranje naftnih rezervi u periodu od ove do kraja 2028. godine biće potrebno 44,5 miliona eura, od čega je 7,5 miliona obezbijeđeno kao bespovratna pomoć iz Evropske unije za prevazilaženje energetske krize, a ostatak novca obezbijediće se kroz posebnu naknadu koju će plaćati građani i privreda u iznosu od tri centa koji će biti dodati na maloprodajnu cijenu goriva. Ova naknada je počela da se naplaćuje od 10. februara.
“Do 20. jula 2025. godine, na ime naknade za obavezne rezerve na prihodni račun, uplaćeno je 5.654.738,49 eura tj. prosječno je mjesečno uplaćeno nešto više od 1,1 milion eura. S obzirom na postojeće i projektovane tržišne okolnosti do kraja 2025. godine (cijene naftnih derivata, trošak skladištenja, trošak kapitala i vrijednost tiketa), ne očekuje se promjena ukupnog iznosa naknade (tri centa po litru) do kraja 2025. godine, niti promjena načina raspodjele naknade između Uprave i uvoznika koji su formirali obavezne rezerve. Uzimajući u obzir naknadu uplaćenu do 20. jula, te pretpostavke da će uvoznici formirati svoje rezerve do 10. oktobara ove godine i da će iznos i raspodjela naknade ostati nepromijenjeni do 31. decembra, planira se da će do 20. decembra ove godine (zadnji dan za uplatu naknadu za novembar 2025. godine) na prihodni račun biti uplaćeno oko 11 miliona eura”, piše u Vladinom dokumentu, prenose Vijesti.
Uprava za ugljovodonike će tokom 2025. godine da kupi između 14.000 i 19.000 tona dizela, što je i dalje jako daleko od količine koju bi trebalo da kupi saglasno Instrukciji Ministarstva energetike.
“Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade, bude iznosio 11 miliona eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 14.000 tona dizela, a ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 14 miliona eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 19.000 tona dizela. Procjena je uređena na osnovu nabavne vrijednosti robe, koja trenutno iznosi 750 eura/toni, pri čemu vrijednost robe ne sadrži akcizu, s obzirom na to da bi se roba čuvala u režimu odloženog plaćanja akcize”, navodi se u dokumentu i dodaje da će u svakom slučaju Uprava kupiti maksimalnu količinu dizela za raspoloživi iznos finansijskih sredstava koja su prikupljena zaključno sa 20. decembrom 2025. godine”.
Od Evropske komisije se očekuje uplata od tri miliona eura kao direktna budžetska podrška za prevazilaženje energetske krize.
Fizička isporuka dizela planirana je u decembru 2025. godine, a tender će se sprovoditi u saradnji sa Ministarstvom finansija.
“S obzirom na zahtjevne rokove nabavke propisane Zakonom o javnim nabavkama, sa postupkom nabavke započeće se odmah po usvajanju ovog Plana. Po usvajanju ovog Plana, Uprava planira otpočeti pregovore o skladištenju na Terminalu Bar, a uputiće se i javni poziv skladištarima u inostranstvu (Hrvatska, Italija). Planirani trošak skladištenja iznosi 5 eura/toni mjesečno, a u 2025. godini trošak skladištenja platiće se samo za decembar 2025. godine, kada se planira isporuka dizela”, pojašnjeno je u dokumentu.