Tender za prvu aukciju otvoren je do 10. novembra ove godine.
Crna Gora je raspisala prvu aukciju za dodjelu tržišnih premija (novčane nadoknade) za gradnju solarnih elektrana, čime otvara novo poglavlje u energetskoj tranziciji - prelazak na tržišno nadmetanje u razvoju obnovljivih izvora. Aukcijom se privatnim investitorima nudi prilika da, uz podršku države, izgrade nove solarne kapacitete širom zemlje, uz uslov da ponude najnižu cijenu po proizvedenom megavat-satu struje.
Tender za prvu aukciju otvoren je do 10. novembra ove godine, a obuhvata kvotu od 250 megavata za solarne elektrane snage od najmanje 400 kilovata, koje mogu biti izgrađene bilo gdje na teritoriji Crne Gore. Investitori se nadmeću tako što nude cijenu po kojoj su spremni da prodaju električnu energiju, pri čemu najviša dozvoljena cijena iznosi 65 eura po megavat-satu, dok će prednost imati oni koji ponude nižu. Država sa izabranim ponuđačima zaključuje ugovor o tržišnoj premiji na 12 godina, tokom kojih im garantuje isplatu razlike između njihove ponuđene cijene i tržišne cijene, ali samo ako je tržišna cijena niža. Ako tržišna cijena poraste iznad ugovorene, investitori će razliku vraćati državi, što ovaj model čini finansijski održivijim i bezbjednijim za budžet.
Iako je mehanizam tržišne premije osmišljen tako da smanji teret po budžet i potrošače, Ministarstvo energetike za sada nema preciznu procjenu koliko bi država mogla isplatiti subvencija, niti koliki bi mogli biti eventualni prihodi od proizvođača tokom trajanja ugovora. Razlog je taj što će visina podrške zavisiti od konkretnih cijena koje budu ponuđene na aukciji i kretanja tržišnih cijena struje u narednim godinama, dok se proizvodnja iz podržanih projekata očekuje tek od 2028. godine.
“Sredstva potrebna za finansiranje podsticaja iz prve runde aukcije nijesu planirana u srednjoročnim budžetskim dokumentima jer se projekti očekuju na mreži između 2028. i 2030. godine”, kazao je “Vijestima” ministar energetike Admir Šahmanović.
Istovremeno, iz Ministarstva poručuju da bi država i građani u konačnom mogli ostvariti i direktnu finansijsku korist od ovog modela, jer se u periodima kada tržišna cijena električne energije bude viša od one ponuđene na aukciji, razlika vraća u budžet.
“Tokom energetske krize 2022. godine, Francuska je kroz ovaj model prikupila više od osam milijardi eura od proizvođača obnovljive energije”, kazao je Šahmanović.
U Ministarstvu energetike su kazali da je cilj prve aukcije za dodjelu tržišnih premija za solarne elektrane da se obezbijedi transparentan, konkurentan i ekonomski efikasan mehanizam podrške za ulaganja u obnovljive izvore energije.
“Ovaj model omogućava da tržište odredi najnižu moguću cijenu podrške, čime se štiti javni interes i minimizira fiskalni rizik. Aukcija se organizuje sada jer su ispunjeni svi preduslovi - regulatorni okvir je uspostavljen, postoji značajno interesovanje investitora, a energetska strategija i ciljevi u okviru EU obaveza zahtijevaju integraciju novih OIE kapaciteta. Ukupni kapacitet predviđen ovom rundom aukcije iznosi 250 MW, za tehnologiju solarnih elektrana”, kazao je Šahmanović.
“Vijesti” su pitale da li se može dati procjena koliko bi država mogla ukupno isplatiti iz budžeta za podršku ovim projektima tokom trajanja ugovora.
“Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora predviđa se da će se sistem podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora finansirati tradicionalnim naknadama za krajnje potrošače te energije i iz državnog budžeta. Ministarstvo energetike u saradnji sa Ministarstvom finansija u narednom periodu namjerava da usaglasi i pripremi podzakonski akt kojim će bliže biti uređen način naplate i finansiranja troškova sistema podsticaja. Tržišna premija je dvosmjerna tržišna premija (tzv. CfD - Contract for Difference - ugovor o razlici), što znači da u obračunskim intervalima u kojima je cijena električne energije na referentnom tržištu veća od cijene koju je proizvođač ponudio u postupku aukcije, razliku između te dvije cijene proizvođač plaća nazad državi. Na taj način država je obezbijedila i značajne uštede tokom perioda podsticaja koji traje 12 godina, te mehanizam kojim će tako prikupljeni novac od proizvođača koristiti za finansiranje sistema podsticaja i rasterećivanje neophodnih sredstava koje bi trebalo obezbijediti budžetom ili naknadom od krajnjih potrošača”, kazao je Šahmanović.
Proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana snage 250 MW, podržanih kroz ovu aukciju, mogla bi da zamijeni, kaže Šahmanović, približno 437.000 tona emisija CO2 godišnje i ostvari uštede u troškovima proizvodnje između 10,9 miliona eura (u 2030. godini) i 13 miliona eura godišnje (u 2039. godini), u poređenju sa istom količinom energije dobijene iz lignita. On kaže da ovo pokazuje da je sistem podsticaja koristan za državu i da bi rezultirao ukupnim uštedama za krajnje potrošače.
“Ovaj sistem podsticaja finansiraće se kombinacijom sredstava iz budžeta i naknada prikupljenih od krajnjih potrošača, pri čemu će sva sredstva koja država prikupi od povlašćenih proizvođača biti usmjerena na finansiranje sistema podsticaja i umanjenje troškova. Sredstva potrebna za finansiranje podsticaja iz prve runde aukcije za tržišnu premiju nisu planirana u srednjoročnim budžetskim dokumentima u ovom trenutku iz razloga što se projekti koji će ući u kvotu prve runde aukcije očekuju u pogonu i na mreži između 2028. i 2030. godine što su zakonski rokovi za njihovu izgradnju i priključenje”, kazao je Šahmanović.
U ministarstvu pojašnjavaju da godišnja proizvodnja 250 MW solarnih elektrana zavisi od faktora iskorišćenja koji kod solarnih elektrana u Crnoj Gori iznosi otprilike 18-20 odsto, u zavisnosti od lokacije, nagiba i efikasnosti opreme.
“Sa 20% iskorišćenosti elektrane, 250 MW kapaciteta solarnih elektrana u procjeni proizvode oko 440,000 MWh električne energije. Međutim, tačni kapacitet elektrana koje će upasti u dostupnu kvotu od 250 MW za ovu rundu aukcije, a samim tim i ukupna godišnja proizvodnja iz tih elektrana, biće veća i znaće se nakon rangiranja ponuda i dodjele kvote najbolje rangiranim projektima”, rekao je Šahmanović.