Posebno izazovna biće 2027. godina, kada će nam nedostajati 1,26 milijardi...
Crnoj Gori će za otplatu dugova i finansiranje kapitalnih izdataka naredne godine nedostajati 1,14 milijardi eura. Nešto manje, 800 miliona eura, nedostaje za otplatu duga i kapitalne investicije u 2026. godini.
Posebno izazovna biće 2027. godina, kada će nam nedostajati 1,26 milijardi.
Ukupno u naredne tri godine budžetu će za izmirivanje duga i finansiranje kapitalnih investicija faliti 3,2 milijarde.
To se navodi u Nacrtu programa ekonomskih reformi 2025–2027, u kojem je Vlada dala projekcije kretanja državnog i javnog duga, koje se zasnivaju na projekcijama definisanim u Fiskalnoj strategiji od 2024. do 2027. godine, prenosi Dan.
Kako se navodi u nacrtu, na nivo zaduživanja u predstojeće tri godine prevashodno će uticati iznosi nedostajućih sredstava koja su definisana u Fiskalnoj strategiji 2024–2027. godine.
U strukturi dugova, koje Crna Gora mora da otplati u naredne tri godine, najveće učešće imaju rate na osnovu inostranih i domaćih obveznica, otplata kredita kod Eksim Kna banke za dionicu auto-puta Bar – Boljare i kod Dojče banke iz 2023. godine, kao i PBG aranžmani sa Svjetskom bankom.
Kako se navodi, najveće jednokratne otplate odnose se na euroobveznice u iznosu od 500 miliona eura koje dospijevaju naredne godine, zatim domaće obveznice koje dospijevaju na naplatu 2026. u iznosu od 50 miliona eura, kao i euroobveznice koje dospijevaju 2027. godine u iznosu od 750 miliona eura.
Prema Nacrtu programa ekonomskih reformi 2025–2027, Vlada očekuje tokom naredne godine povećanje državnog duga za oko 228,8 miliona eura. U 2026. godini očekivani rast državnog duga iznosi oko 515,7 miliona, a u 2027. godini očekivani rast projektovan je na oko 260 miliona.
U nacrtu se navodi da će na kretanje duga u velikoj mjeri uticati finansiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata, piše Dan.
Kako se ističe u nacrtu, Crna Gora je od Programa EU za reformu i rast za region dobila oko 383 miliona eura podrške, oko 255 miliona odnosi se na razvojne i infrastrukturne projekte, i 127 miliona bespovratnih sredstava.
Da podsjetimo, infrastrukturni projekti koji će se finansirati sredstvima iz tog programa EU moraju biti realizovani do kraja 2028. godine.
U svrhu obezbjeđivanja novca koji nedostaje za 2025. godinu, Ministarstvo finansija (MF) je zaključilo DPL aranžman vrijedan 180 miliona eura, od kojih je 80 miliona obezbijeđeno od Svjetske banke, a preostali dio od Francuske razvojne agencije (AFD) i OPEC međunarodnog fonda, sa iznosima od po 50 miliona eura. Kako se navodi u nacrtu, MF pregovara sa Svjetskom bankom da umjesto druge tranše DPL-a od 80 miliona, dobije od nje garanciju za mnogo povoljniji kredit sa komercijalnim bankama do 250 miliona.
Za otplatu duga u 2026. godini potrebno je obezbijediti oko 353 miliona eura, koja se u najvećem dijelu odnose na redovne otplate kredita Eksim Kina, Svjetskoj banci i Dojče banci, kao i na isplatu domaćih obveznica iz 2019. godine u iznosu od 50 miliona, prenosi Dan.
U 2027. godini za otplatu dugova potrebno je obezbijediti oko 972 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na isplatu obveznice iz 2020. u iznosu od 750 miliona eura, kao i redovne otplate kredita Eksim Kina i Svjetskoj banci. Zbog toga, kako se navodi u nacrtu, Ministarstvo finansija planira da u 2026. godini oformi fiskalne rezerve za 2027. godinu.
Vlada namjerava, kako se navodi u dokumentu, da dio sredstava obezbijedi i kroz emitovanje državnih obveznica, namijenjenih i institucionalnim investitorima i građanima (retail obveznice). Emisijom obveznica država će omogućiti građanima da plasiraju višak novca po povoljnijim uslovima, navodi se u nacrtu.